Odnosi između američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua posljednjih dana našli su se pod velikim pritiskom nakon izvještaja o burnom telefonskom razgovoru koji je, prema tvrdnjama američkih medija, bio jedan od najžešćih otkako su dvojica lidera ponovo uspostavila blisku saradnju.
Prema pisanju portala Axios, Trump je tokom razgovora oštro kritikovao izraelske planove za nastavak zračnih udara na južna predgrađa Bejruta te je navodno Netanyahua nazvao „potpuno ludim“.
Još snažniju reakciju izazvale su njegove navodne riječi:
„Sada vas svi mrze. Svi mrze Izrael zbog ovoga.“
Jedan od najtežih razgovora do sada
Izraelski zvaničnici koji su govorili anonimno tvrde da je riječ o jednom od najnapetijih razgovora između Trumpa i Netanyahua u posljednjih nekoliko godina.
Prema njihovim navodima, američki predsjednik tražio je da Izrael odustane od novih udara na Bejrut, upozoravajući da bi dodatna eskalacija mogla ugroziti pregovore o okončanju rata.
Kasnije je i sam Trump priznao da ga je izraelsko djelovanje u Libanu „uznemirilo“, ali je istovremeno naglasio da su on i Netanyahu i dalje „dobro sarađivali“.
Netanyahu odbio popustiti
S druge strane, izraelski zvaničnici tvrde da je Netanyahu tokom razgovora jasno poručio da Izrael ne može pristati na prekid operacija ukoliko Hezbolah nastavi raketne napade na sjever zemlje.
Prema njihovom tumačenju, svaka obustava izraelskih udara moguća je samo uz potpuni prekid napada s druge strane.
Trump objavio prekid napada
Dodatne političke reakcije izazvala je Trumpova izjava da su Izrael i Hezbolah pristali na prekid međusobnih napada.
Takva poruka izazvala je kritike dijela izraelske opozicije, ali i pojedinih članova Netanyahuove vlade.
Lider opozicije Jair Lapid optužio je premijera da je Izrael pretvorio u „američki protektorat“, tvrdeći da Washington ima prevelik utjecaj na sigurnosne odluke države.
Razlike više nisu skrivene
Predsjednik izraelskog instituta Mitvim Nimrod Goren ocijenio je da su nesuglasice između Trumpa i Netanyahua sada postale javne.
„Razlika je u tome što se ranije o takvim stvarima razgovaralo iza zatvorenih vrata, dok su sada neslaganja vidljiva svima“, smatra Goren.
Iako je Trump godinama važio za jednog od najbližih saveznika Izraela, dio izraelske javnosti posljednjih mjeseci sve češće kritikuje pojedine poteze njegove administracije.
Među njima se izdvajaju obustava američkih udara na Hute u Jemenu, ukidanje sankcija sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Sharaau te snažan pritisak za okončanje sukoba između Izraela i Irana.
Rat popularan u Izraelu, ne i u Americi
Dok rat protiv Irana i Hezbolaha i dalje uživa značajnu podršku među izraelskim biračima, situacija u Sjedinjenim Američkim Državama znatno je drugačija.
Istraživanja pokazuju da značajan broj Amerikanaca, uključujući dio Trumpove konzervativne baze, ne podržava nastavak sukoba i traži njegovo što skorije okončanje.
Trump posljednjih sedmica više puta tvrdi da je sporazum s Iranom blizu, dok Teheran insistira da svaki dogovor mora uključivati i prekid izraelskih operacija protiv Hezbolaha u Libanu.
Netanyahu pod pritiskom
Analitičari upozoravaju da bi eventualni prekid rata pod američkim pritiskom mogao predstavljati ozbiljan politički problem za Netanyahua.
Mnogi Izraelci ne žele utisak da ključne sigurnosne odluke donosi Washington.
„Niko ovdje ne želi imati osjećaj da smo još jedna zvijezda na američkoj zastavi. Želimo osjećaj nezavisnosti“, rekao je bivši Netanyahuov savjetnik Nadav Strauchler.
Uprkos sve vidljivijim tenzijama, zvaničnici u Washingtonu i Tel Avivu tvrde da odnosi između Trumpa i Netanyahua ostaju snažni te da dvojica lidera i dalje dijele zajedničke stavove o većini ključnih pitanja na Bliskom istoku.
