Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko uputio je javni apel članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC) uoči sastanka na kojem bi trebalo biti odlučeno o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i izboru njegovog nasljednika.
U svom obraćanju Inzko upozorava da bi svako preuranjeno slabljenje ili ukidanje međunarodnih mehanizama zaštite moglo imati ozbiljne posljedice za stabilnost Bosne i Hercegovine.
OHR nije zamišljen kao trajna institucija
Inzko podsjeća da OHR, bonske ovlasti i međunarodno sigurnosno prisustvo nikada nisu bili zamišljeni kao trajno rješenje, već kao instrumenti koji trebaju osigurati funkcionisanje države dok domaće institucije ne budu sposobne samostalno rješavati političke i ustavne sporove.
Prema njegovim riječima, suštinsko pitanje nije da li ovi mehanizmi trebaju jednog dana prestati postojati, već da li su se za to stekli potrebni uslovi.
„Prije donošenja odluka o smanjenju ovlasti ili ukidanju zaštitnih mehanizama potrebno je pažljivo procijeniti moguće posljedice. Mir je mnogo lakše sačuvati nego ga ponovo graditi nakon što bude narušen“, upozorio je Inzko.
Evropski put i bonske ovlasti
Bivši visoki predstavnik odbacuje tvrdnje da je OHR prepreka evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Ističe da tokom svog mandata nikada nije smatrao da prisustvo međunarodne zajednice usporava evropski put zemlje, već naprotiv, da je u određenim situacijama moglo pomoći ubrzavanju reformi.
Prema njegovoj ocjeni, protivljenje OHR-u kod pojedinih političkih aktera ne proizlazi iz želje za većom samostalnošću institucija, već iz činjenice da bonske ovlasti mogu predstavljati posljednju zaštitu od blokada i kršenja ustavnog poretka.
„Problem za određene političke strukture nije postojanje visokog predstavnika nego mogućnost da se kroz vladavinu prava zaustave aktivnosti koje ugrožavaju ustavni okvir države“, naveo je.
Primjeri dugogodišnjih blokada
Inzko podsjeća da su brojna važna pitanja u Bosni i Hercegovini godinama ostajala neriješena zbog nedostatka političke volje.
Kao ilustraciju navodi činjenicu da država i dalje nema usaglašen tekst himne, iako postoji jedinstvena melodija, kao i višegodišnje odgađanje uvođenja evropskog broja za hitne slučajeve 112.
Posebno ističe i neuspjele pokušaje donošenja zakona kojim bi se sankcionisalo negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
„Brojna pitanja nisu ostala otvorena zato što kompromis nije bio moguć, već zato što nije postojala spremnost za ozbiljan dijalog“, smatra Inzko.
Državna imovina ostaje jedno od ključnih pitanja
U svom pismu posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine, koje već godinama predstavlja jedan od najvažnijih političkih sporova u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom mišljenju, država ne može efikasno funkcionisati bez jasnog zakonskog rješenja koje definiše upravljanje državnom imovinom.
Naglašava da su pojedini politički lideri godinama odbijali ozbiljne razgovore o ovoj temi, što je dodatno otežalo mogućnost postizanja trajnog rješenja.
„Ako ne postoji spremnost da se razgovara o jednom od najvažnijih ustavnih pitanja, teško je očekivati da domaći mehanizmi sami pronađu održivo rješenje“, navodi bivši visoki predstavnik.
Upozorenje na moguće posljedice slabljenja OHR-a
Inzko smatra da zahtjevi za ukidanje bonskih ovlasti i smanjenje uloge OHR-a ne dolaze zato što su problemi riješeni, nego zato što pojedine političke strukture žele ukloniti posljednje međunarodne mehanizme koji mogu reagovati u slučaju ozbiljnih kršenja Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim riječima, takav razvoj događaja mogao bi otvoriti prostor za dodatnu političku nestabilnost i produbljivanje postojećih kriza.
Istakao je da bi slabljenje međunarodnih zaštitnih mehanizama moglo dovesti u pitanje rezultate koji su ostvareni nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Poziv PIC-u na oprez
Na kraju obraćanja Inzko je pozvao članice PIC-a da budu posebno oprezne prilikom donošenja odluka o budućnosti OHR-a.
Podsjetio je da su tokom protekle tri decenije izgrađene brojne zajedničke institucije koje danas predstavljaju temelj funkcionisanja države, uključujući jedinstvene Oružane snage BiH, državnu graničnu službu, zajedničke putne isprave i druge institucije.
„Sačuvajte instrumente koji su tri decenije pomagali očuvanju mira i stabilnosti. Koristite ih odgovorno i samo kada je potrebno, ali nemojte ih uklanjati prije nego što Bosna i Hercegovina bude u potpunosti spremna da sama zaštiti svoj ustavni poredak“, poručio je Inzko.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina ostaje primjer zemlje u kojoj različiti narodi mogu živjeti zajedno te upozorio da bi pogrešne odluke međunarodne zajednice mogle ugroziti dostignuća ostvarena nakon rata i poslati lošu poruku cijelom regionu.
