Proces izrade socijalne karte Federacije Bosne i Hercegovine doveden je do završne faze, potvrdio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Nakon višegodišnjih priprema i razvoja potrebne infrastrukture, preostaje usvajanje zakonskog okvira koji bi omogućio punu primjenu ovog važnog alata socijalne politike.
Socijalna karta predstavlja jedinstveni sistem koji povezuje podatke različitih institucija kako bi država dobila jasniju sliku o socijalnom i ekonomskom položaju građana. Cilj je efikasnije usmjeravanje pomoći onima kojima je najpotrebnija te smanjenje mogućnosti zloupotreba u sistemu socijalne zaštite.
Zakon spreman, čeka se mišljenje institucija
Prema riječima ministra Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Zakon o metodologiji izrade socijalne karte u Federaciji BiH.
„U tri godine mandata proces izrade socijalne karte doveden je do kraja. Zakon je pripremljen i trebao bi se uskoro naći pred Vladom Federacije BiH nakon pribavljanja potrebnih mišljenja nadležnih institucija“, rekao je Delić.
S obzirom na podijeljene nadležnosti između Federacije BiH i deset kantona, proces zahtijeva dodatne konsultacije i pribavljanje mišljenja kantonalnih vlasti, što dodatno usporava proceduru.
EU projekti postavili temelje za socijalnu kartu
Jedan od ključnih koraka u stvaranju baze podataka za buduću socijalnu kartu bio je program pomoći energetski siromašnim domaćinstvima koji je realizovan uz podršku Evropske unije.
Kroz online sistem prijava prikupljeno je više od 150.000 zahtjeva građana iz različitih socijalnih kategorija. Prilikom prijava prikupljani su podaci o domaćinstvima, čime je formirana značajna baza informacija za buduće socijalne analize.
Prema ocjeni Ministarstva, upravo je ovaj projekat pokazao da je moguće uspostaviti moderan digitalni sistem za obradu socijalnih podataka.
ePorodilja i digitalizacija socijalnih naknada
Dodatni korak u procesu digitalizacije predstavljala je aplikacija ePorodilja, putem koje je evidentirano više od 30.000 prijava za ostvarivanje prava na podršku porodicama s novorođenom djecom.
Na taj način prikupljeni su vrijedni podaci o demografskim trendovima i socijalnom statusu porodica u Federaciji BiH.
Paralelno s tim razvijan je i novi softverski sistem za obradu socijalnih naknada poznat kao DIP ili Award sistem, kroz koji će ubuduće prolaziti različiti oblici socijalne pomoći i podrške građanima.
Šta će donijeti socijalna karta?
Uvođenjem socijalne karte država bi prvi put raspolagala preciznim i objedinjеним podacima o prihodima, imovini i socijalnom statusu građana.
To bi omogućilo:
- pravedniju raspodjelu socijalnih davanja,
- efikasnije korištenje budžetskih sredstava,
- brže ostvarivanje prava građana,
- smanjenje administrativnih procedura,
- sprečavanje zloupotreba i duplih isplata.
Stručnjaci smatraju da bi socijalna karta mogla značajno unaprijediti sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini i omogućiti donošenje politika zasnovanih na stvarnim podacima umjesto procjena.
Građani najveći dobitnici reforme
Ekonomski analitičari već duže vrijeme upozoravaju da nedostatak socijalne karte otežava pravilno planiranje socijalnih mjera i raspodjelu pomoći.
Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić ranije je podržao uvođenje ovog sistema, ističući da će omogućiti jasniji uvid u stvarno materijalno stanje domaćinstava i usmjeravanje pomoći prema najugroženijim kategorijama stanovništva.
U Ministarstvu smatraju da više ne postoje tehničke prepreke za uspostavljanje socijalne karte te da je preostalo donošenje potrebnih zakonskih rješenja i postizanje političkog konsenzusa svih nivoa vlasti.
Ukoliko zakon bude usvojen, Federacija BiH mogla bi po prvi put dobiti jedinstven i sveobuhvatan sistem evidencije socijalnih potreba građana, što se smatra jednim od najvažnijih koraka u modernizaciji socijalne politike posljednjih godina.
