Pitanje reforme izbornog sistema i izmjena Ustava Bosne i Hercegovine ponovo je u fokusu političkih pregovora, a hrvatske političke stranke rade na novom modelu izbora članova Predsjedništva BiH koji bi, prema najavama, uskoro mogao biti predstavljen javnosti i političkim partnerima.
Prema informacijama koje su dospjele u javnost, prijedlog predviđa značajne promjene u načinu izbora članova Predsjedništva BiH, uz istovremeno proširenje mogućnosti kandidature za građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.
Predviđene izmjene Ustava BiH
Ključni dio prijedloga odnosi se na izmjene člana V Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je definisan sastav Predsjedništva BiH.
Prema predloženom modelu, Predsjedništvo bi i dalje imalo tri člana – jednog bošnjačkog i jednog hrvatskog člana koji bi se birali s teritorije Federacije BiH, te jednog srpskog člana koji bi se birao iz Republike Srpske.
Za realizaciju ovih promjena bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od najvećih političkih izazova za eventualno usvajanje reforme.
Veća prava za kandidate iz reda Ostalih
Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na pravo kandidature.
Predložene izmjene predviđaju da se za svaku od tri pozicije u Predsjedništvu BiH mogu kandidovati pripadnici konstitutivnih naroda, ali i građani koji se izjašnjavaju kao Ostali.
Istovremeno bi bila ukinuta postojeća ograničenja vezana za prebivalište kandidata. To bi omogućilo Srbima koji žive u Federaciji BiH, kao i Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske, da se kandiduju za funkcije članova Predsjedništva.
Predlagači smatraju da bi na ovaj način Bosna i Hercegovina napravila značajan korak ka provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na diskriminaciju u izbornom procesu.
Novi model izbora u Federaciji BiH
Prema dostupnim informacijama, način izbora srpskog člana Predsjedništva BiH u Republici Srpskoj ostao bi nepromijenjen.
Promjene bi se odnosile isključivo na izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva iz Federacije BiH.
Građani Federacije BiH i dalje bi neposredno glasali za kandidate u prvom krugu izbora. Nakon toga, tri kandidata s najvećim brojem glasova za svaku poziciju bila bi upućena na dodatnu proceduru potvrđivanja u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Uloga Doma naroda u izboru članova Predsjedništva
Prema predloženom sistemu, kandidat bi bio izabran ukoliko dobije podršku najmanje 12 delegata iz odgovarajućeg kluba naroda u Domu naroda Federacije BiH.
Ako nijedan kandidat ne bi ostvario potrebnu većinu, prag podrške bio bi spušten na osam delegata.
U slučaju da ni nakon drugog kruga glasanja ne bude potrebne podrške, član Predsjedništva postao bi kandidat koji je osvojio najveći broj glasova građana u prvom krugu izbora.
Zagovornici ovog modela smatraju da bi se na taj način istovremeno očuvao princip demokratskog legitimiteta i osiguralo veće učešće predstavnika konstitutivnih naroda u procesu izbora.
Hoće li prijedlog dobiti političku podršku?
Iako predlagači tvrde da bi novi model mogao odgovoriti na dugogodišnje političke sporove oko izbora članova Predsjedništva BiH te pomoći u provođenju presuda međunarodnih sudova, ostaje neizvjesno da li će prijedlog dobiti potrebnu podršku drugih političkih stranaka.
S obzirom na to da su za njegovu provedbu potrebne ustavne promjene i širok politički konsenzus na državnom nivou, očekuje se da će naredni mjeseci donijeti intenzivne pregovore između političkih aktera u Bosni i Hercegovini.
Pitanje reforme izbornog sistema i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji, a eventualni dogovor mogao bi imati dugoročne posljedice na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine i njen evropski put.
