Novi mađarski premijer Peter Magyar signalizirao je da bi pitanje prava mađarske manjine u ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti moglo ostati ključna prepreka na putu Ukrajine prema Evropskoj uniji.
Iako je nakon preuzimanja dužnosti ostavljao utisak političara spremnog na poboljšanje odnosa s Kijevom, Magyar je posljednjih mjeseci zauzeo stavove slične onima koje je godinama zastupao njegov prethodnik Viktor Orbán. U više navrata upozorio je da mađarska zajednica u Ukrajini nema dovoljno zaštićena jezična, obrazovna i kulturna prava.
Šta Mađarska traži od Ukrajine?
Budimpešta insistira na provođenju niza mjera koje bi omogućile širu upotrebu mađarskog jezika u obrazovanju i javnom životu. Među zahtjevima su vraćanje posebnog statusa školama na mađarskom jeziku, veća autonomija univerziteta u izboru nastavnog jezika te mogućnost polaganja određenih standardiziranih ispita na mađarskom jeziku.
Dio zahtjeva odnosi se i na širenje područja koja bi imala status tradicionalnih manjinskih regija, kao i na veću političku zastupljenost mađarske zajednice u Ukrajini.
Prema informacijama ukrajinskih medija, dvije strane su tokom dosadašnjih pregovora usaglasile većinu spornih pitanja, dok su otvorene ostale teme političke zastupljenosti i kulturne autonomije.
Zašto je došlo do neslaganja?
Odnosi između Ukrajine i Mađarske pogoršali su se nakon obrazovne reforme iz 2017. godine. Tom reformom ukrajinski jezik postao je obavezan za većinu nastavnih predmeta u srednjim školama, dok je nastava na jezicima manjina zadržana uglavnom u osnovnom obrazovanju.
Kijev je tada obrazložio da želi osigurati bolje poznavanje državnog jezika među svim građanima i smanjiti posljedice dugogodišnje rusifikacije pojedinih dijelova zemlje.
Kasnije je usvojen i zakon kojim je ukrajinski jezik dobio važniju ulogu u državnoj upravi, medijima i drugim javnim sektorima, što je dodatno izazvalo nezadovoljstvo Budimpešte.
Koliko Mađara danas živi u Ukrajini?
Najveći broj pripadnika mađarske nacionalne manjine živi u Zakarpatskoj oblasti na zapadu Ukrajine. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine bilo ih je oko 150.000, dok se danas procjenjuje da ih je između 70.000 i 80.000 zbog dugogodišnjeg iseljavanja.
Stručnjaci ističu da mađarska manjina i dalje ima zakonom zagarantovana prava na obrazovanje, korištenje jezika i kulturne aktivnosti, ali da se spor vodi oko obima tih prava i načina njihove primjene.
Evropska unija prati pregovore
Pitanje manjinskih prava postalo je posebno važno zbog procesa pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji. Za otvaranje pregovaračkih poglavlja potrebna je saglasnost svih država članica EU, uključujući Mađarsku.
Zbog toga Budimpešta ima mogućnost usporiti ili blokirati pojedine faze pristupnog procesa ukoliko procijeni da njeni zahtjevi nisu ispunjeni.
Evropska komisija pozdravila je nastavak dijaloga između dvije zemlje i izrazila podršku pregovorima koji bi mogli dovesti do trajnog rješenja.
Postoji li mogućnost dogovora?
Analitičari smatraju da, uprkos oštrijoj retorici, postoje razlozi za oprezni optimizam. Za razliku od Viktora Orbána, Peter Magyar nastoji graditi imidž konstruktivnog evropskog partnera te je u više navrata osudio ruske napade na ukrajinsku teritoriju.
Ukoliko ekspertski razgovori budu uspješni, očekuje se i sastanak između mađarskog premijera Petera Magyara i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji bi mogao označiti početak novog poglavlja u odnosima između Budimpešte i Kijeva.
Rješavanje pitanja prava mađarske manjine moglo bi biti jedan od ključnih koraka za nastavak evropskih integracija Ukrajine i stabilizaciju odnosa između dvije susjedne države.
