Ova najavljena reforma dječijeg dodatka u Federacija Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od najvećih promjena socijalne politike posljednjih godina.
Šta se mijenja?
Prema prijedlogu Adnan Delić:
- Djeca do 7 godina imala bi pravo na dječiji dodatak bez obzira na primanja roditelja.
- Za djecu od 7 do 18 godina ostao bi sistem provjere prihoda i imovine porodice.
Takav model se naziva “kvaziuniverzalni” jer nije potpuno univerzalan za svu djecu, ali značajno širi obuhvat korisnika u najranijoj životnoj dobi.
Zašto se predlaže baš ovaj model?
Ministarstvo smatra da su troškovi porodice najveći u prvim godinama života djeteta:
- pelene,
- hrana,
- vrtić,
- zdravstvena njega,
- oprema za bebe.
Zbog toga žele da podrška bude dostupna svim porodicama, a ne samo onima koje ispunjavaju socijalne kriterije.
Kako je u Evropi?
Neke zemlje imaju gotovo univerzalne modele:
- Njemačka – dječiji dodatak prima gotovo svako dijete.
- Austrija – pravo ostvaruju gotovo sve porodice.
- Švedska – univerzalni dječiji dodatak za svu djecu.
S druge strane:
- Hrvatska uglavnom koristi model zasnovan na prihodima.
- Srbija također primjenjuje socijalne kriterije.
Koliko se već povećala podrška?
Prema podacima Ministarstva:
- dječiji dodatak povećan je sa 117 KM na 195 KM,
- godišnja izdvajanja porasla su sa oko 50 miliona KM na više od 226 miliona KM,
- broj korisnika povećan je sa oko 70.000 na više od 94.000 djece.
Ostale planirane mjere
Pored reforme dječijeg dodatka:
- naknada za roditelje njegovatelje trebala bi porasti sa 619 KM na 1.000 KM mjesečno,
- nastavlja se isplata jednokratne pomoći od 1.000 KM za novorođenu djecu.
Šta bi ovo značilo za građane?
Ako reforma bude usvojena u predloženom obliku:
- mnogo više porodica s malom djecom dobilo bi pravo na dječiji dodatak,
- administrativna procedura za djecu do 7 godina bila bi jednostavnija,
- smanjio bi se rizik od siromaštva porodica s malom djecom,
- budžetski troškovi Federacije značajno bi porasli.
Međutim, konačni model još nije usvojen. Prije toga potrebno je usaglašavanje s kantonima i procjena koliko bi novi sistem dugoročno koštao budžet Federacije BiH.
