Predsjednik Milorad Dodik komentarisao je prijedlog da italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, poručivši da za Republiku Srpsku nije presudno ko će preuzeti funkciju, već kakav će pristup imati tokom mandata.
Njegova izjava dolazi nakon medijskih navoda da je Italija zvanično kandidovala Landija za poziciju visokog predstavnika, dok se među članicama Vijeće za implementaciju mira vode intenzivne konsultacije o budućem nasljedniku odlazećeg visokog predstavnika Christian Schmidt.
Dodik traži vremenski ograničen mandat
Govoreći o mogućem imenovanju novog visokog predstavnika, Dodik je naveo da bi njegov mandat trebao biti jasno vremenski ograničen.
Prema njegovom mišljenju, novi visoki predstavnik ne bi trebao predstavljati nastavak politike koju su vodili prethodni nosioci te funkcije, niti koristiti bonske ovlasti na način kako je to ranije bio slučaj.
„Ne interesuje nas kopija prethodnika. Bitno je kako će raditi i kakav će imati mandat“, rekao je Dodik.
On smatra da bi funkcija visokog predstavnika trebala biti okončana nakon isteka eventualnog prelaznog perioda.
Stav o ulozi OHR-a
Dodik je ponovio svoj dugogodišnji stav da je koncept međunarodnog upravljanja Bosnom i Hercegovinom postao neodrživ te da bi odgovornost za političke procese trebala biti vraćena domaćim institucijama.
Prema njegovim riječima, budućnost Bosne i Hercegovine treba graditi kroz politički dijalog domaćih aktera, bez nametanja odluka od strane međunarodnih predstavnika.
Istovremeno je naglasio da svako eventualno buduće djelovanje visokog predstavnika mora imati jasno definisan mandat i međunarodni legitimitet.
Rasprave o budućnosti međunarodnog nadzora
Tema budućnosti OHR-a posljednjih mjeseci nalazi se u centru političkih rasprava u Bosni i Hercegovini. Dok dio političkih predstavnika smatra da je međunarodni nadzor i dalje potreban za očuvanje stabilnosti i provođenje Dejtonskog sporazuma, drugi zagovaraju postepeno zatvaranje OHR-a i prenošenje pune odgovornosti na domaće institucije.
U tom kontekstu, izbor novog visokog predstavnika mogao bi predstavljati važan korak u definisanju budućeg odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Različiti stavovi međunarodnih aktera
Posljednjih sedmica pojavile su se informacije o različitim prijedlozima kandidata za funkciju visokog predstavnika, dok pojedini diplomatski izvori navode da se razmatra model sa ograničenim mandatom i manjim obimom nadležnosti.
Pitanje budućeg uređenja OHR-a, njegovih ovlasti i eventualnog vremenskog okvira za završetak mandata ostaje jedna od ključnih tema o kojoj će se raspravljati na narednim sastancima međunarodnih partnera uključenih u praćenje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Očekuju se naredne odluke PIC-a
Naredni sastanci članica PIC-a trebali bi dati više odgovora o tome ko će naslijediti Christiana Schmidta i kakvu će ulogu imati budući visoki predstavnik.
Iako ime kandidata još nije zvanično potvrđeno, rasprava o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice nastavlja ostati jedno od najvažnijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
