Evropska centralna banka upozorila je da politika američkog predsjednika Donald Trump povećava rizik od globalne finansijske krize, navodeći kao glavne razloge rat s Iran, nestabilnu trgovinsku politiku SAD-a i povlačenje Washingtona iz međunarodnih oblika saradnje.
U najnovijem izvještaju o finansijskoj stabilnosti ECB navodi da rastu geopolitički rizici koji bi mogli pokrenuti ozbiljne poremećaje na tržištima zbog visokog nivoa državnog zaduženja i precijenjene vrijednosti imovine.
De Guindos: Bliski istok ozbiljno testira sistem
Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos upozorio je da sukob na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan test za otpornost finansijskog sistema.
“Dok je zasad cjelovit učinak rata nejasan, posljedice za globalnu ekonomiju i finansijsku stabilnost postaju sve ozbiljnije kako vrijeme odmiče”, naveo je De Guindos.
Od 1. juna njega bi na toj funkciji trebao naslijediti Boris Vujčić.
Kritike američke trgovinske politike
ECB je posebno kritikovala nepredvidivost američke trgovinske politike, navodeći da su stalne najave carina, njihovo povlačenje i izmjene postale “strukturna karakteristika globalnog trgovinskog okruženja”.
Prema ocjeni ECB-a, neizvjesnost oko američke posvećenosti međunarodnoj saradnji povećava rizik od geoekonomske i regulatorne fragmentacije širom svijeta.
Strah od cyber napada i AI rizika
ECB upozorava i na rast prijetnji cyber napadima i drugim oblicima hibridnog ratovanja, posebno zbog razvoja modela umjetne inteligencije.
Kao primjer navodi se model Anthropic Claude Mythos Preview, o kojem je ECB ove sedmice razgovarao s velikim evropskim bankama zbog potencijalnih sigurnosnih ranjivosti.
“Banke moraju puno više ulagati u kibernetičku sigurnost, i to ne samo velike. I manje banke mogu nositi sistemski rizik”, upozorio je De Guindos.
Rizici zbog rasta privatnog kreditiranja
ECB izražava zabrinutost i zbog sve većeg premještanja kreditiranja iz tradicionalnog bankarskog sistema prema privatnim fondovima i alternativnim finansijskim sektorima.
Upozorava se da bi rast troškova zaduživanja, pod utjecajem geopolitičkih tenzija i energetskih poremećaja, mogao dovesti do problema u otplati dugova kod brojnih dužnika.
Posebno se ističe opasnost da tržišta trenutno potcjenjuju moguće posljedice sukoba na Bliskom istoku i da bi “opuštenost investitora” mogla izazvati nagle i neželjene poremećaje na finansijskim tržištima.
