Lider SNSD Milorad Dodik najavio je mogućnost pokretanja pravnog spora protiv Evropska unija, tvrdeći da je Brisel “prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)” podržavajući rad Ured visokog predstavnika i visokog predstavnika Christian Schmidt.
Prema Dodikovim tvrdnjama, finansiranje OHR-a i podrška Schmidtovim odlukama predstavljaju kršenje principa demokratije i vladavine prava sadržanih u SSP-u između BiH i EU.
Pozivanje na mehanizam iz SSP-a
Dodik se pozvao na mehanizam za rješavanje sporova predviđen Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji omogućava stranama da sporove rješavaju kroz Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, pa čak i međunarodnu arbitražu.
Međutim, ključni problem za ovakvu inicijativu jeste činjenica da SSP nije potpisala Republika Srpska, već država Bosna i Hercegovina.
To znači da entitet nema međunarodnopravni kapacitet da samostalno pokreće spor protiv Evropske unije.
Odluka bi morala proći državne institucije
Za eventualno pokretanje formalnog spora protiv EU bila bi potrebna odluka državnih institucija BiH, uključujući Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Takva odluka zahtijevala bi politički konsenzus, što je u trenutnim okolnostima praktično nemoguće.
Istovremeno, Evropska unija i većina međunarodne zajednice podršku OHR-u tumače kao podršku provedbi Dejtonski mirovni sporazum i očuvanju ustavnog poretka BiH, a ne kao kršenje SSP-a.
Dodik ostavio prostor za političku kampanju
Dodik je u nastavku izjave praktično priznao da realizacija njegove ideje zavisi od saglasnosti drugih političkih aktera na državnom nivou.
“Ukoliko na to ne pristanu politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama, pitaćemo srpski narod šta misli o daljem pristupanju EU”, poručio je.
Time je najava spora protiv Brisela dobila više politički nego pravni karakter, uz ponovno otvaranje pitanja evropskog puta BiH i odnosa Republike Srpske prema institucijama Evropske unije.
