Bivši američki ambasador u Bosna i Hercegovina Michael Murphy izazvao je veliku pažnju javnosti nakon komentara o aktuelnoj politici administracije Donald Trump prema Zapadnom Balkanu.
Murphy je ocijenio da je trenutni pristup Washingtona prema BiH “zbrkan”, upozoravajući da američka administracija šalje nejasne poruke kada je riječ o očuvanju stabilnosti i teritorijalnog integriteta države.
Kritike američke politike prema BiH
Komentarišući izvještaj američke administracije upućen Kongresu SAD-a o Zapadnom Balkanu, Murphy je naveo da Washington formalno potvrđuje podršku Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalnom integritetu BiH, ali da konkretni politički potezi izazivaju zabrinutost.
Prema njegovim riječima, administracija je tvrdila da je tokom 2025. godine riješila “najakutniju političku krizu” u BiH od završetka rata.
Murphy smatra da je riječ o političkom dogovoru s liderom Milorad Dodik, koji je navodno uključivao ukidanje američkih sankcija Dodiku i uklanjanje visokog predstavnika, u zamjenu za povlačenje dijela spornih zakona u Republici Srpskoj i Dodikovu ostavku na funkciju predsjednika RS-a.
“Dodik ostaje najdestabilizirajući faktor”
Bivši ambasador tvrdi da takav pristup nije dao očekivane rezultate.
“Dodikov etnonacionalizam i dalje je najdestabilizirajuća sila u BiH”, poručio je Murphy.
Dodao je kako lider SNSD-a i dalje otvoreno govori o nezavisnosti Republike Srpske, te aktivno promoviše, kako tvrdi, političke i historijske narative koji dodatno produbljuju podjele u zemlji.
Murphy smatra da američka administracija ignoriše ozbiljnost situacije i pogrešno predstavlja raniju američku politiku u BiH kao “izgradnju nacije”.
“To nisu iste stvari. Očuvanje Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta BiH ključno je za stabilnost zemlje”, naveo je.
Tvrdnje o Bakiru Izetbegoviću izazvale posebnu pažnju
Najveću pažnju izazvale su Murphyjeve tvrdnje o lideru Bakir Izetbegović i pregovorima o ustavnim reformama tokom 2021. i 2022. godine.
Murphy tvrdi da je Izetbegović tada američkim zvaničnicima rekao kako bi mogao prihvatiti podjelu BiH.
“Rekao je da bi mogao živjeti s podjelom Bosne i Hercegovine jer bi njegov dio bio veličine Slovenije”, naveo je Murphy.
Ove tvrdnje izazvale su brojne reakcije u političkim i javnim krugovima, posebno zbog osjetljivosti pitanja teritorijalnog integriteta BiH i odnosa međunarodne zajednice prema unutrašnjim političkim procesima.
Upozorenje na moguće nove krize
Murphy upozorava da trenutni međunarodni pristup može dodatno ohrabriti etnonacionalne politike u BiH i otvoriti prostor za nove političke krize.
Posebno je istakao da retorika političkih lidera ima ozbiljne posljedice te da ignorisanje problema može biti opasno za dugoročnu stabilnost zemlje.
Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih rasprava o budućnosti OHR-a, mogućem odlasku Christian Schmidt i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
