Christian Schmidt priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država imao uticaj na njegovu odluku da se povuče s funkcije visokog predstavnika prije isteka mandata, prenosi njemačka novinska agencija DPA.
Iako je Schmidt ranije tvrdio da odlazi iz ličnih razloga, u novom intervjuu za njemački list Augsburger Allgemeine otkrio je da je postojao „ogroman i neočekivan pritisak iz SAD-a“.
Schmidt: “Želio sam zaštititi instituciju OHR-a”
Govoreći o razlozima odlaska, Schmidt je rekao da nije želio dodatno opterećivati instituciju visokog predstavnika političkim sukobima i pritiscima.
„Želio sam spriječiti da institucija visokog predstavnika bude narušena ovom raspravom“, izjavio je Schmidt.
Na pitanje da li je američki predsjednik Donald Trump lično vršio pritisak, Schmidt je rekao da ne zna kakav je Trumpov direktni stav, ali je priznao da je Washington imao važnu ulogu u cijelom procesu.
OHR i ovlasti visokog predstavnika
Ured visokog predstavnika predstavlja ključni dio dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i ima široke izvršne ovlasti poznate kao bonske ovlasti.
Visoki predstavnik može:
- smjenjivati izabrane zvaničnike
- nametati zakone
- suspendovati odluke institucija
- uspostavljati nove državne mehanizme
Tokom mandata Schmidt je poništio više zakona usvojenih u Republici Srpskoj za koje je međunarodna zajednica tvrdila da ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Povezanost sa energetskim projektima
Dio političkih spekulacija o Schmidtovom odlasku povezuje se i s energetskim projektima u regionu, posebno projektom plinovoda iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
Prema navodima DPA, pojedini poslovni krugovi bliski američkoj administraciji zainteresovani su za projekte gasnih elektrana i plinske infrastrukture u BiH.
U tom kontekstu spominje se i Milorad Dodik, koji je ranije podržavao određene energetske projekte povezane s američkim investitorima.
Schmidt je rekao da pitanje plinovoda jeste imalo određenu ulogu u političkim pritiscima, ali je naglasio da nikada nije bio protiv projekta.
Kritike Evropskoj uniji
Schmidt je u intervjuu kritikovao i Evropska unija zbog sporosti u realizaciji energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, upravo je Evropska unija prvobitno pokrenula ideju izgradnje plinovoda kako bi se smanjila energetska zavisnost BiH od ruskog gasa i nafte.
„Posebno me iznenađuje činjenica da EU nije uspjela realizirati izgradnju tog plinovoda evropskim sredstvima“, rekao je Schmidt.
Dodao je da se Bosna i Hercegovina zbog toga sada sve više oslanja na američku podršku i američke investitore.
Političke reakcije i budućnost OHR-a
Schmidtove izjave izazvale su brojne reakcije u političkim i diplomatskim krugovima, posebno zbog otvorenog priznanja da je postojao međunarodni pritisak povezan s njegovim odlaskom.
Tema budućnosti OHR-a posljednjih mjeseci nalazi se u fokusu javnosti, dok dio političkih aktera smatra da bi eventualno slabljenje ove institucije moglo otvoriti nova pitanja o stabilnosti i političkom uređenju Bosne i Hercegovine.
