U njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljen je opširan intervju s visokim predstavnikom u Bosna i Hercegovina Christian Schmidt, iako je, prema navodima novinara Michaela Martensa, Schmidt pokušao spriječiti njegovo objavljivanje.
U razgovoru za FAZ Schmidt je govorio o razlozima odlaska s funkcije, odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, ulozi Evropske unije u BiH, pitanju državne imovine, projektu Južne interkonekcije, Miloradu Dodiku, ali i rastu islamofobije u zemlji.
Odlazak s funkcije i američki pritisak
Komentarišući navode da je pod pritiskom američkih zvaničnika odlučio napustiti funkciju visokog predstavnika, Schmidt je negirao da je odluka donesena pod prisilom.
„Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku“, rekao je Schmidt.
Dodao je kako smatra da problemi u BiH neće nestati odlaskom jednog čovjeka.
„Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine“, izjavio je.
Na insistiranje novinara da je bio „žrtva američke dinamike“, Schmidt je kratko odgovorio:
„Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek.“
Kritike Evropskoj uniji
Schmidt je tokom intervjua kritikovao pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu energetskih projekata i sigurnosti snabdijevanja plinom.
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, rekao je da BiH i dalje zavisi od ruskog plina preko Srbije.
„Bosna dobija plin isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji plinovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti“, rekao je Schmidt.
Dodao je kako je Evropska unija kasnije smanjila podršku projektu uz obrazloženje da nije riječ o obnovljivom izvoru energije.
„Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Gdje je naša evropska strategija?“, upitao je.
Dodik, RS i lobiranje u SAD-u
Schmidt je komentarisao i ugovor o lobiranju koji je Republika Srpska potpisala s kompanijom Dickens & Madson, a koji uključuje ciljeve poput ukidanja OHR-a i zagovaranja nezavisnosti RS-a.
„Primio sam to k znanju i shvatio kao veliko upozorenje da postoji koordinirana akcija koja ne želi dobro ni Bosni ni mojoj funkciji“, rekao je Schmidt.
Naglasio je da je američki stav i dalje očuvanje BiH u okviru Dejtonskog sporazuma.
„Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Vijeću sigurnosti UN-a, jeste očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom. To isključuje nezavisnost RS-a“, rekao je.
Komentarišući spekulacije o mogućem prekrajanju granica na Balkanu, Schmidt je upozorio:
„Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica, zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi.“
Državna imovina i Južna interkonekcija
Govoreći o pitanju državne imovine, Schmidt je rekao da politička volja za rješenje i dalje ne postoji, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH.
„Određeni ljudi tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopće ne postoji. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno potvrđivao i pravno razjasnio kroz svoje presude“, naveo je.
Dodao je da su Sjedinjene Američke Države ipak uspjele stvoriti određenu dinamiku oko tog pitanja.
Uloga OHR-a i mogućnost eskalacije
Schmidt je upozorio da bi u slučaju ozbiljne sigurnosne krize ovlasti visokog predstavnika bile ograničene.
„Ako se zemlja raspadne, ovlasti visokog predstavnika zaista nisu dovoljne. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice“, rekao je.
Ipak, naglasio je da OHR i dalje ima važnu funkciju, posebno kada je riječ o izbornim reformama.
„To što će se parlamentarni izbori održati prema principima OSCE-a i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika“, izjavio je.
Upozorenje na rast islamofobije
Na kraju intervjua Schmidt je izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i rasta islamofobije u Bosni i Hercegovini.
„Koriste se sve uvrede dostupne na bosanskom jeziku protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz“, rekao je.
Dodao je da ga posebno zabrinjava činjenica da takve izjave često prolaze bez reakcija i posljedica.
