Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da je odluku o povlačenju donio u trenutku kada su pritisci prema njemu, ali i prema kompletnom dejtonskom sistemu, postali sve intenzivniji.
U intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung Schmidt je upozorio da bi prerano zatvaranje Ured visokog predstavnika moglo ozbiljno destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i dovesti u pitanje funkcionisanje ključnih međunarodnih mehanizama.
“Ukidanje OHR-a ugrozilo bi Dejtonski sporazum”
Schmidt je poručio da njegov prioritet tokom mandata nije bio samo provođenje odluka, nego i očuvanje same institucije OHR-a.
– Raspuštanje, bez da su postignuti zadani ciljevi, značilo bi da bi Dejtonski mirovni sporazum u cjelini bio doveden u pitanje, uključujući i vojnu misiju EUFOR – rekao je Schmidt.
Dodao je da bi takav potez bio “neodgovoran”, posebno u trenutku kada iz Republika Srpska, prema njegovim riječima, dolaze sve češće secesionističke poruke.
Intenzivni razgovori i pritisci iz međunarodnih krugova
Njemački Süddeutsche Zeitung navodi da je Schmidt početkom sedmice iznenada najavio odlazak, dok su pojedini diplomatski izvori tvrdili da je odluka donesena pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donald Trump.
Schmidt nije direktno potvrdio te tvrdnje, ali je priznao da su vođeni “veoma intenzivni razgovori” u kojima, kako kaže, nije lično učestvovao.
Govoreći o međunarodnoj podršci, posebno je izdvojio evropske saveznike.
– London se veoma zauzeo za očuvanje OHR-a i mene lično podržao – rekao je Schmidt, dodajući da su i druge evropske prijestolnice, uključujući Rim, podržavale nastavak rada OHR-a.
Odbacio tvrdnje o “proiranskoj” Islamskoj zajednici
Tokom intervjua Schmidt je upozorio i na, kako tvrdi, pogrešno predstavljanje političkih i društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Posebno je odbacio tvrdnje da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini “proiranski” orijentisana.
– Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije tačno – rekao je Schmidt.
Prema njegovim riječima, takva retorika koristi se za dodatno podgrijavanje političkih tenzija i opravdavanje ideja o otcjepljenju Republike Srpske.
Blokade ne dolaze samo iz RS-a
Schmidt je naglasio da političke blokade u Bosni i Hercegovini nisu rezultat djelovanja samo jedne političke strane.
Govoreći o radu Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, rekao je da su delegati iz reda Hrvata i Srba više puta zajednički rušili kvorum i blokirali usvajanje zakona.
Na taj način, smatra Schmidt, dodatno se produbljuje institucionalna kriza i usporavaju evropske reforme.
Upozorenje zbog moguće sive liste
Posebno ozbiljnim ocijenio je rizik da Bosna i Hercegovina bude stavljena na sivu listu zemalja pod pojačanim nadzorom zbog pranja novca i finansiranja terorizma.
– Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerovatno doći na sivu listu zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju – rekao je Schmidt.
Podsjetio je da institucije nisu na vrijeme provele sve obaveze prema međunarodnim tijelima i standardima Vijeće Evrope.
Državna imovina i američki interesi
Jedna od centralnih tema intervjua bilo je i pitanje državne imovine, za koje Schmidt tvrdi da dobija dodatnu geopolitičku dimenziju zbog interesa povezanih s energetskim projektima i američkim poslovnim krugovima.
Prema njegovim riječima, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upozorio ga je da bi eventualno nametanje rješenja o državnoj imovini moglo biti iskorišteno kao povod za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske.
– Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predstavama, to bio casus belli za nezavisnost Republike Srpske – naveo je Schmidt.
“BiH i dalje treba visokog predstavnika”
Na kraju razgovora Schmidt je poručio da Bosna i Hercegovina još nije dostigla nivo političke stabilnosti koji bi omogućio potpuno povlačenje međunarodnog nadzora.
Ipak, priznao je da dugoročno oslanjanje na OHR nije zdravo za razvoj pune demokratske odgovornosti domaćih institucija.
Svom budućem nasljedniku uputio je i poruku:
– Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donosilaca odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima – zaključio je Schmidt.
