Predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je izazvao burne reakcije u javnosti nakon izjava o Ratko Mladić, koji je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Tokom televizijskog gostovanja Dodik je Mladića opisao kao „narodnog heroja“, osvrćući se i na svoje ranije pojavljivanje pred sudom u Hagu, gdje je svjedočio u korist odbrane Mladića i Radovan Karadžić.
Podsjetimo, Karadžić i Mladić su pred Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pravosnažno osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Genocid u Srebrenici, kao i drugih zločina počinjenih tokom rata.
Dodik je u svom obraćanju kritikovao rad međunarodnog pravosuđa, navodeći da smatra kako su postupci protiv tadašnjeg političkog i vojnog rukovodstva Republike Srpske bili politički motivisani. Njegove izjave ubrzo su izazvale reakcije dijela javnosti, pravnih stručnjaka i predstavnika udruženja žrtava rata.
Posebna pažnja usmjerena je na pitanje mogućeg kršenja zakonskih odredbi koje se odnose na zabranu veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Naime, izmjenama Krivični zakon Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđene su sankcije za javno negiranje genocida i glorifikaciju osoba osuđenih za ratne zločine.
Predstavnici udruženja žrtava smatraju da bi nadležne institucije morale reagovati jednako u svim slučajevima, bez obzira na političku funkciju osobe koja daje sporne izjave. Prema njihovim tvrdnjama, selektivna primjena zakona dodatno produbljuje nepovjerenje među građanima i porodicama žrtava.
Murat Tahirović poručio je da se zakoni moraju primjenjivati dosljedno te da javni prostor ne smije biti mjesto za relativizaciju presuđenih ratnih zločina.
Pravni stručnjaci podsjećaju da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima mogućnost pokretanja postupaka po službenoj dužnosti u slučajevima kada postoji sumnja na kršenje odredbi zakona koje se odnose na negiranje genocida ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Tema odnosa prema presudama međunarodnih sudova i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih i društvenih pitanja u Bosni i Hercegovini, uz česte podjele između političkih aktera, organizacija žrtava i dijela javnosti.
