Proces prodaje ruskog udjela u Naftna industrija Srbije (NIS) suočava se s ozbiljnim zastojem, a prema dostupnim informacijama, kraj pregovora još nije na vidiku.
Glavni akteri u ovom procesu su ruski Gazprom Neft i mađarski MOL, ali detalji pregovora nisu javno dostupni, što dodatno povećava neizvjesnost.
Ključni problem – ruski uslovi
Prema navodima, ruska strana postavila je dva zahtjeva koji blokiraju dogovor:
- da se novac od prodaje uplati direktno njima, što bi bilo u suprotnosti sa sankcijama
- da im se vlasništvo nad NIS-om vrati nakon eventualnog ukidanja sankcija
Stručnjaci ocjenjuju da su ovi zahtjevi formalno legitimni, ali praktično teško izvodljivi, posebno drugi, koji se smatra gotovo nemogućim u trenutnim geopolitičkim okolnostima.
Uloga sankcija i međunarodnih pravila
Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) ima ključnu riječ u odobravanju ovakvih transakcija. Njihova pravila jasno zabranjuju scenarije u kojima bi sredstva mogla završiti u rukama subjekata pod sankcijama ili se koristiti za finansiranje rata.
Zbog toga je ranije korišten model u kojem se novac uplaćuje na posebne, “zamrznute” račune, ali ruska strana, prema navodima, sada insistira na direktnoj isplati.
Srbija na margini
Prema analizama, Srbija ima vrlo ograničen uticaj u ovom procesu:
- nema pristup ključnim informacijama
- ne učestvuje direktno u pregovorima
- nije prepoznata kao potencijalni kupac zbog nepovjerenja ruske strane
Posljedice za ekonomiju
Dugotrajna neizvjesnost negativno utiče na poslovanje NIS-a i širu privredu. Iako kompanija i dalje ostvaruje profit, tržišna pozicija slabi zbog otežanih uslova poslovanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi novo odgađanje rokova moglo dodatno produbiti probleme i ostaviti kompaniju u stanju “trajnog čekanja”, što je nepovoljno i za investicije i za stabilnost energetskog sektora.
