Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, ocijenio je da je sporazum o Južnoj interkonekciji između Bosna i Hercegovina i Hrvatska pozitivan korak, prije svega zbog energetske sigurnosti.
Prema njegovim riječima, ključna vrijednost projekta je u tome što predstavlja alternativu postojećem snabdijevanju gasom koje ide preko Turski tok, posebno u kontekstu planova Evropska unija da od 2028. godine prekine uvoz ruskog plina.
Komšić ističe da će, osim ovog sporazuma, biti potreban i dodatni dogovor kojim će se precizirati godišnje potrebe i uvozne kvote gasa za BiH. Naglasio je da država mora imati alternativni pravac snabdijevanja kako bi se izbjegle moguće krize u grijanju i energetici.
Govoreći o političkim interpretacijama projekta, Komšić je odbacio tvrdnje da Južna interkonekcija ima veze s idejom „trećeg entiteta“, navodeći da se radi isključivo o infrastrukturnom i energetskom pitanju.
Komentirajući aktuelne političke tenzije, posebno inicijative koje dolaze iz Zagreba i stavove Dragan Čović, rekao je da takve politike nisu nove, ali da konačni odgovor uvijek zavisi od političkih odluka u Sarajevu.
Na temu BHRT, Komšić je naveo da ta institucija neće biti finansirana iz državnog budžeta jer bi to bilo u suprotnosti sa zakonima o državnoj pomoći. Kao rješenje vidi efikasniju naplatu RTV takse, posebno u dijelovima zemlje gdje se ona slabije provodi.
Govoreći o državnoj imovini, naglasio je da je riječ o statusnom pitanju i da entitet Republika Srpska ne može samostalno knjižiti državnu imovinu na sebe.
Na kraju, Komšić je izrazio podršku Slaven Kovačević kao mogućem nasljedniku, ocijenivši da ima dobre šanse na izborima, te naglasio da političke saradnje u BiH često zahtijevaju pragmatičan pristup, iako njegova stranka ne želi koaliciju sa SDP BiH u Republici Srpskoj.
