Srbija je na međunarodnom finansijskom tržištu prikupila oko tri milijarde eura emisijom euroobveznica, u jednoj od najvećih transakcija ove vrste u svojoj historiji.
Emisija je realizovana kroz tri tranše. Prva, u iznosu od milijardu eura, dospijeva 2031. godine uz kamatnu stopu od 4,25 posto, a sredstva će biti iskorištena za prijevremeni otkup ranijih dugova.
Istovremeno su emitovane i dvije obveznice u eurima – petogodišnja i dvanaestogodišnja, ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura. Dvanaestogodišnja obveznica nosi kamatu od 4,875 posto i ima „zelenu“ oznaku, jer su sredstva namijenjena projektima održivog razvoja, poput željezničke infrastrukture i beogradskog metroa.
Treća tranša odnosi se na dolarsku obveznicu u iznosu od 1,25 milijardi dolara, s rokom dospijeća 2036. godine, koja je naknadno konvertovana u eure kako bi se smanjili troškovi zaduživanja.
Ukupna potražnja investitora premašila je osam milijardi eura, što je znatno više od ponuđenog iznosa.
Ministar finansija Siniša Mali ocijenio je ovu emisiju kao potvrdu povjerenja u stabilnost ekonomske politike, dok je guvernerka Narodna banka Srbije Jorgovanka Tabaković naglasila da rezultat potvrđuje kontinuitet povjerenja investitora uprkos globalnim izazovima.
Prema podacima Ministarstva finansija, javni dug Srbije iznosi oko 41,5 posto BDP-a, što je ispod prosjeka eurozone.
