Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, reagirao je na objave na društvenim mrežama u kojima su ismijavane žrtve genocida, iznijevši oštre stavove o nacionalizmu i odnosu prema prošlosti.
Suljagić je poručio da, prema njegovom mišljenju, „svaka ubilačka ideja o bosanskim muslimanima u Hrvatskoj nastaje u okrilju hrvatskog nacionalizma“, te dodao da vidi razliku između hrvatskog i srpskog nacionalizma u tome što, kako tvrdi, „hrvatski još uvijek sanja svoju Srebrenicu“.
Na njegove izjave reagovala je Vesna Rajnović, koja je osudila uvredljive komentare na račun žrtava, ali je istakla da pojedinci koji ih iznose „nisu mjera stvari“, sugerirajući da se ne mogu generalizirati stavovi cijelog društva na osnovu pojedinačnih istupa.
Suljagić je potom dodatno pojasnio svoj stav, naglašavajući historijski i politički kontekst odnosa u Bosni i Hercegovini, uz poređenja između uloga Srbije i Hrvatske tokom ratnih dešavanja 1990-ih.
“Za razliku od vas, ja nemam ni vremena, ni potrebe za razumijevanje nijansi u razlikama između različitih struja u toku hrvatske nacionalne misli. Suština je jednostavna: ako nećemo da budemo Hrvati – a nećemo, vidjelo se to u Mostaru i Gornjem Vakufu – onda pod zemlju. Razlika je ponovo u tome da je Srbija za svoj projekt u BiH imala na raspolaganju sve ili skoro sve resurse koje je zajednička država gradila skoro 50 godina, a Hrvatska samo tlapnje Franje Tuđmana i nedotupavne provincijalce poput Slobodana Praljka. I tako je i prošla”
Ove razmjene ponovo su otvorile osjetljiva pitanja o tumačenju ratne prošlosti, nacionalizmu i odgovornosti, koja i dalje izazivaju snažne reakcije u javnosti regiona.
