Sve učestalije lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama na području Hercegovačko-neretvanski kantona i Tuzlanski kantona ponovo izazivaju zabrinutost među učenicima, nastavnicima i građanima. Scenarij je gotovo identičan kao i prethodnih godina – iako se radi o lažnim prijetnjama, policija mora angažovati značajne resurse kako bi osigurala objekte i provjerila navode.
Svaka nova dojava o bombi u školama izaziva strah i nesigurnost, posebno među učenicima. Policijske službe brzo reaguju na prijetnje koje se najčešće šalju elektronskom poštom. Učenici se evakuišu, a kontradiverzioni pregledi potvrđuju da se radi o lažnim dojavama, ali takve intervencije nose visoke troškove.
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić istakao je da su troškovi ovakvih intervencija značajni.
„Šteta se može kretati od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada maraka. Uključuje angažman specijalizovanih jedinica, opreme i dodatnih resursa, posebno kada imamo veći broj prijava, kao što je nedavni slučaj sa 22 dojave na području kantona“, rekao je Marić.
Profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević naglašava da troškovi nisu samo finansijski, već i operativni.
„Nabavka opreme, obuka pasa za detekciju, edukacija osoblja, evakuacije i istrage – sve to generira značajne troškove koji mogu doseći desetine hiljada maraka“, naveo je Dizdarević.
Prema njegovim riječima, masovne anonimne dojave dodatno opterećuju sigurnosni sistem jer odvlače pažnju policije s redovnih aktivnosti.
Iz Federalna uprava policije ističu da ovakvi slučajevi zahtijevaju angažman velikih kapaciteta, uključujući i međunarodnu saradnju.
Istražitelj u Odjeljenju za borbu protiv terorizma Srđan Mičić pojasnio je da je identifikacija počinitelja složen proces.
„Prikupljamo podatke putem web servisa, posebno kada izvori dolaze iz inostranstva. Nakon toga slijedi analiza i utvrđivanje krajnjeg korisnika, što zahtijeva dodatne resurse i vrijeme“, rekao je Mičić.
Dosadašnja praksa pokazuje da iza ovakvih prijetnji često stoje mlađe osobe, najčešće učenici koji pokušavaju izbjeći nastavu ili privremeno prekinuti rad škola.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice, iako su dojave lažne, mogu biti ozbiljne, posebno kada je riječ o psihološkom utjecaju. Psihoterapeutkinja Vahida Đedović ističe moguće motive ovakvog ponašanja.
„Često je riječ o potrebi za dokazivanjem i osjećajem moći. Ponekad se radi o izazovima među vršnjacima, a postoje i slučajevi gdje odrasli zloupotrebljavaju djecu kako bi izazvali nemir“, navela je Đedović.
Lažne dojave o bombama predstavljaju ozbiljno krivično djelo. U Federacija Bosne i Hercegovine takvi slučajevi se tretiraju kao lažno prijavljivanje i izazivanje panike, za što su predviđene novčane kazne, ali i kazna zatvora.
