Christian Schmidt ocijenio je da je funkcionisanje Bosna i Hercegovina djelimično, uz određene pomake u pravosuđu, ali i ozbiljne probleme u radu zakonodavne vlasti.
Posebno je kritikovao Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ističući da taj dom praktično ne funkcioniše kako bi trebao, te da pojedini izabrani zvaničnici ne izvršavaju svoje obaveze.
Govoreći o evropskom putu, Schmidt je naglasio da su ključni koraci jasni – donošenje zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača. Upozorio je i na činjenicu da BiH ne koristi oko milijardu eura dostupnih sredstava iz Evropska unija, što je, prema njegovim riječima, posljedica nedostatka političke volje.
Kao primjer odgovornosti naveo je Srđan Amidžić, ali je naglasio da svi politički akteri trebaju preispitati svoj rad.
Schmidt je jasno razlikovao političko neslaganje od blokade, poručivši da napuštanje sjednica i opstrukcije nisu prihvatljive u demokratskom sistemu. Očekuje da bi i pritisak iz EU mogao doprinijeti većoj odgovornosti u radu institucija.
Govoreći o bonskim ovlastima, istakao je da OHR ne treba biti zamjena za domaće institucije, te da se ne vidi kao „super direktor“, već kao neko ko interveniše samo u najtežim situacijama. Dodao je da korištenje tih ovlasti ne treba unaprijed najavljivati.
Pitanje državne imovine označio je kao jedno od ključnih za budućnost zemlje, naglašavajući da bez njegovog rješavanja nema ozbiljnih investicija ni razvoja. Istakao je da rješenje mora doći iz domaćih institucija, uz poštovanje odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
U kontekstu izbora, Schmidt ne očekuje ozbiljnu krizu, ali upozorava da je potrebno riješiti pitanja poput presude Sejdić-Finci i osigurati ravnopravnost svih građana.
Na kraju, ostavio je otvorenim pitanje svog mandata, uz poruku da će se o tome odlučivati u budućnosti, naglašavajući da ostaje fokusiran na stabilnost i funkcionalnost države.
