Dragan Čović ponovo je snažno stao iza kandidature Darijana Filipović za člana Predsjedništva BiH, ističući da je riječ o, kako navodi, „iskusnoj i stabilnoj političkoj ličnosti“ koja može artikulisati interese hrvatskog naroda i komunicirati ih prema drugim političkim akterima u zemlji.
Prema njegovim riječima, Filipović ima kapacitet da odgovori na ključna pitanja koja opterećuju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i da gradi odnose s predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što smatra važnim za buduće koalicione procese.
Čović tvrdi da njena kandidatura već ima pozitivan odjek, navodeći da su joj, kako kaže, brojni strani diplomati i politički predstavnici uputili čestitke. Naglašava da je riječ o osobi s dugogodišnjim iskustvom unutar stranke i u međunarodnim kontaktima, uključujući saradnju s Hrvatska.
Govoreći o političkom kontekstu, lider HDZ-a BiH upozorava na problem razjedinjenosti među hrvatskim strankama, posebno u situaciji kada dio opozicije najavljuje vlastite kandidate. Smatra da bi takav pristup mogao oslabiti ukupnu političku poziciju Hrvata u BiH, pozivajući na jedinstvo oko „ključnih nacionalnih interesa“.
Istovremeno, ponovo je naglasio potrebu izmjena Izbornog zakona, ističući da je pitanje „legitimnog predstavljanja“ centralno za stabilnost političkog sistema. Kritikuje postojeću praksu izbora članova Predsjedništva, tvrdeći da ona narušava ravnotežu između konstitutivnih naroda.
Kao prioritete u narednom periodu, Čović izdvaja očuvanje političke stabilnosti, nastavak evropskog puta Bosna i Hercegovina i jačanje unutrašnjeg političkog dogovora. Smatra da bi nakon izbora trebalo brzo formirati funkcionalnu vlast i fokusirati se na vanjsku politiku i integracije u Evropska unija.
Također je govorio o važnosti velikih infrastrukturnih i energetskih projekata, poput Južne plinske interkonekcije, za koju tvrdi da ima podršku međunarodnih partnera, posebno Sjedinjene Američke Države, te da bi mogla donijeti dugoročnu stabilnost i razvoj.
Na kraju, Čović je izrazio optimizam u vezi s evropskom perspektivom zemlje, ocjenjujući da bi promjene u međunarodnim okolnostima mogle otvoriti novu priliku za ubrzanje procesa proširenja EU, ali uz uslov veće unutrašnje političke stabilnosti i koordinacije.
