Rast globalnih tenzija i nestabilnost tržišta energenata ponovo su u fokus stavili pitanje prehrambene sigurnosti u Bosna i Hercegovina. Stručnjaci upozoravaju da je domaće tržište izrazito ranjivo zbog velike ovisnosti o uvozu, što predstavlja ozbiljan rizik u slučaju poremećaja na svjetskom tržištu.
Prema dostupnim podacima, više od 80 posto hrane koja se konzumira u zemlji dolazi iz inostranstva. Takva struktura snabdijevanja znači da bi svaka veća kriza u lancima distribucije mogla dovesti do nestašica osnovnih namirnica i naglog rasta cijena na domaćem tržištu.
Iz udruženja potrošača upozoravaju da bi građani u slučaju ozbiljnijih poremećaja mogli ostati bez adekvatne zaštite. Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina ističe da su potrošači u kriznim situacijama često prepušteni sami sebi, uz podsjećanje na ranije najave nestašica ulja, brašna i goriva.
S druge strane, iz pekarskog sektora dolaze umirujuće poruke. Radenko Pelemiš navodi da trenutno nema razloga za paniku, jer se većina pšenice uvozi iz Srbija i Mađarska, gdje su zalihe stabilne.
Međutim, domaći proizvođači suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Ljilja Lazić upozorava na drastičan rast cijena sjemena, đubriva i drugih troškova proizvodnje, dok klimatski uslovi poput suše dodatno otežavaju situaciju i ugrožavaju prinose.
Zbog sve neizvjesnije situacije, neki proizvođači zagovaraju povratak osnovnoj proizvodnji hrane na nivou domaćinstava. Mustafa Gradaščević ističe da bi uzgoj osnovnih kultura poput krompira i luka mogao biti ključan za minimalnu sigurnost u kriznim vremenima.
Iako trenutno nema fizičkih nestašica, stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina ostaje ozbiljno izložena rizicima sve dok se u velikoj mjeri oslanja na uvoz hrane, bez jačanja domaće proizvodnje i dugoročnih strategija samoodrživosti.
