Ruski državni medij RT objavio je analizu u kojoj navodi da masovni zračni napadi na Iran podsjećaju na ranije vojne intervencije u drugim državama, uključujući Jugoslavija.
Prema toj analizi, udari koje su izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su očekivani, jer su vojni kapaciteti u Perzijski zaljev raspoređivani mjesecima prije početka napada.
Reakcije nakon napada
U izvještaju se navodi da je ubistvo iranskog vrhovnog vođe Ali Khamenei i više visokih zvaničnika izazvalo snažne reakcije širom svijeta.
Nakon napada, Iran je odgovorio raketnim udarima na ciljeve u Izraelu, ali i na američke vojne objekte u regionu Bliskog istoka.
Posljedice sukoba brzo su se odrazile i na globalna tržišta, posebno kroz poremećaje u transportu nafte kroz Perzijski zaljev te nestabilnost finansijskih i transportnih sistema u Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar.
Mogući razvoj sukoba
Analitičari navode da je kopnena invazija na Iran trenutno malo vjerovatna, ali upozoravaju da bi kontinuirani zračni i raketni napadi mogli oslabiti industrijske kapacitete zemlje i dodatno pogoršati ekonomsku situaciju.
U analizi se ističe da se slični modeli pritiska ranije mogu prepoznati u sukobima u Irak, Libija i Sirija.
Lekcije koje ističu ruski analitičari
Prema pisanju ruskog medija, iz trenutne krize mogu se izvući tri ključne lekcije:
- Sankcije rijetko same mijenjaju političke režime, već se često kombiniraju s vojnim i političkim pritiscima.
- Dugoročni pritisak kroz sankcije i ograničene vojne akcije može trajati godinama ili decenijama.
- Ustupci ne garantuju ublažavanje pritiska, što se, kako navode, pokazalo i nakon nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
U analizi se također navodi da savremeni sukobi sve češće uključuju i direktno ciljanje državnih lidera, što dodatno mijenja sigurnosne strategije država.
Globalne posljedice krize
Ruski medij zaključuje da događaji u Iranu nisu samo regionalna kriza, već dio šire promjene međunarodnih odnosa i globalne sigurnosne arhitekture.
Prema toj procjeni, razvoj situacije na Bliskom istoku mogao bi imati dugoročne političke, ekonomske i sigurnosne posljedice na globalnom nivou.
