Bivši direktor Central Intelligence Agency (CIA) John Brennan oštro je kritikovao odluku američkog predsjednika Donald Trump da pokrene vojne udare na Iran, ocijenivši taj potez kao ozbiljnu stratešku grešku sa potencijalno dugoročnim posljedicama po stabilnost Bliskog istoka.
Govoreći u emisiji “The Weeknight” na MS NOW-u, Brennan je povukao paralelu s američkom invazijom na Irak 2003. godine, upozoravajući da bi aktuelni razvoj događaja mogao izazvati sličan talas nestabilnosti.
“Drugi put u ovom stoljeću”
„Mislim da je ovo drugi put u ovom stoljeću da su Sjedinjene Američke Države napravile katastrofalnu grešku upuštanjem u sukob na Bliskom istoku. Prvi put je to bilo 2003. godine kada smo napali Irak, što je izazvalo godine haosa, nasilja i terorizma“, rekao je Brennan.
Prema njegovim riječima, intervencija u Iraku otvorila je prostor za jačanje ekstremističkih grupa poput ISIL, dok su dugoročne posljedice i dalje prisutne.
Iran veći i složeniji od Iraka
Brennan je naglasio da je Iran znatno veća i kompleksnija zemlja od Iraka, te da bi širenje sukoba moglo imati ozbiljne regionalne i globalne posljedice.
„Sada pokrećemo veliki napad na Iran, zemlju znatno veću od Iraka. Iranski režim ne popušta i odgovara napadima na američke baze i zaljevske arapske države“, kazao je.
“Nije bilo neposredne prijetnje”
Bivši direktor CIA-e tvrdi da odluka o napadu nije bila zasnovana na neposrednoj sigurnosnoj prijetnji.
„Nije bilo neposredne prijetnje. Administracija sada pokušava opravdati poteze koji su već povučeni“, izjavio je Brennan.
Također je naveo da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu dugo zagovarao vojnu operaciju protiv Irana, te da je, prema njegovoj ocjeni, uspio pridobiti podršku američke administracije.
Moguće dugoročne posljedice
Brennan upozorava da bi aktuelni sukob mogao proizvesti dodatnu nestabilnost u regionu, uz rizik od šire eskalacije i novih sigurnosnih prijetnji.
On je CIA-u vodio od 2013. do 2017. godine, tokom administracije Baracka Obame, te se i ranije oglašavao o pitanjima američke vanjske i sigurnosne politike.
