Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla meso, mesne prerađevine i žive životinje u ukupnoj vrijednosti od 725,7 miliona konvertibilnih maraka, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Kada se ove brojke pretoče u količinu, riječ je o čak 92,6 miliona kilograma mesa i stoke, što jasno ukazuje na veliku zavisnost domaćeg tržišta od uvoza.
Podaci potvrđuju da domaća proizvodnja ni izbliza ne zadovoljava potrebe stanovništva, dok uvoz iz godine u godinu bilježi rast – kako u količini, tako i u vrijednosti.
Cijene mesa dodatno porasle
Iako je tokom 2024. godine uvezeno više mesa – oko 98 miliona kilograma, ukupna vrijednost tada je iznosila 683,3 miliona KM. To znači da je u 2025. godini došlo do dodatnog rasta cijena mesa na međunarodnom tržištu.
Uporedni podaci pokazuju dugoročni trend rasta. Tako je 2018. godine uvezeno 77,3 miliona kilograma mesa u vrijednosti od 352,6 miliona KM, što znači da je za svega sedam godina vrijednost uvoza gotovo udvostručena.
Šta se najviše uvozi?
Najveći dio uvoza odnosi se na:
- Svježe ili rashlađeno goveđe meso – 28,3 miliona kilograma, vrijednih 346,4 miliona KM
- Svinjsko meso – 25,3 miliona kilograma (131,9 miliona KM)
- Zamrznuto goveđe meso – 4,3 miliona kilograma (47,5 miliona KM)
Posebno je izražen i uvoz živih goveda, koji je prošle godine dostigao vrijednost od 77 miliona KM.
Izvoz višestruko manji od uvoza
Za razliku od ogromnog uvoza, Bosna i Hercegovina je u 2025. godini izvezla mesa i živih životinja u vrijednosti od tek oko 55 miliona KM. Najveći dio izvoza odnosi se na meso peradi, i to 7,7 miliona kilograma, vrijednih 36,5 miliona KM.
Ovakav odnos jasno pokazuje veliki vanjskotrgovinski deficit u sektoru mesa, koji direktno utiče na ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
Zašto domaća proizvodnja stagnira?
Iako BiH ima povoljne prirodne i klimatske uslove za razvoj stočarstva, poljoprivreda godinama ne koristi svoje potencijale. Razlozi su brojni:
- iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja
- niska isplativost malih poljoprivrednih gazdinstava
- nedostatak ulaganja u modernizaciju i okrupnjavanje proizvodnje
- slaba sistemska podrška proizvođačima
Za razliku od zemalja Evropske unije koje snažno subvencioniraju domaću proizvodnju, BiH još uvijek ne koristi sredstva iz IPARD III fonda, vrijednog gotovo milijardu eura, zbog neispunjenih političkih i tehničkih uslova.
Ima li domaćeg mesa na policama?
Kada se svi podaci saberu, nameće se pitanje koje sve češće postavljaju i građani – ima li domaćeg mesa na tržištu BiH?
Dok god domaća proizvodnja ne dobije ozbiljnu institucionalnu podršku, a tržište ostane preplavljeno uvozom, Bosna i Hercegovina će nastaviti plaćati visoku cijenu – i ekonomsku i društvenu.
