Dok se u većem dijelu Bosna i Hercegovina 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti, u entitetu Republika Srpska ponovo su upućeni zahtjevi da se taj datum proglasi danom žalosti.
Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je da podržava prijedlog Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) da Vlada RS donese odluku kojom bi 1. mart bio obilježen kao dan žalosti.
Dodik je naveo da je 1. mart, kako tvrdi, „asocijacija na ubistvo srpskog svata i početak rata“, te da taj datum za srpski narod ne može predstavljati praznik.
„Teško je razumjeti one koji slave početak rata, a ne slave uspostavljanje mira“, poručio je Dodik putem društvene mreže X.
Iz Boračke organizacije Republike Srpske ranije je saopćeno da 1. mart ne doživljavaju kao praznik, već kao datum koji simbolizira početak tragičnih sukoba u Bosni i Hercegovini.
1. mart kao Dan nezavisnosti BiH
Za razliku od tog stava, u Federaciji BiH i dijelu međunarodne zajednice 1. mart se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u znak sjećanja na referendum održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, kada su se građani izjašnjavali o izlasku BiH iz sastava SFRJ.
Prema zvaničnim podacima, na referendum je izašlo oko 64,31 posto građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je oko 99,44 posto izašlih birača. Referendum je u velikoj mjeri bojkotovan od strane bosanskohercegovačkih Srba, slijedeći tadašnje političke pozive.
Međunarodno priznanje i rat
Bosna i Hercegovina je 6. aprila 1992. godine priznata od zemalja Evropska zajednica, a dan kasnije i od Sjedinjene Američke Države. Dana 22. maja 1992. godine BiH je primljena u članstvo Ujedinjene nacije.
Istovremeno, oružani sukobi koji su već izbili u pojedinim dijelovima zemlje prerasli su u rat, koji je donio ogromne ljudske žrtve, patnju i razaranja, a čije posljedice i danas snažno oblikuju političke i društvene odnose u Bosni i Hercegovini.
Različito tumačenje 1. marta i dalje ostaje jedno od najsnažnijih simboličkih pitanja koje odražava duboke političke i historijske podjele unutar zemlje.
