Sjedinjene Američke Države u pregovore o iranskom nuklearnom programu ulaze s izuzetno tvrdim zahtjevima, dok su Sjedinjene Američke Države i Iran i dalje daleko od sporazuma koji bi spriječio eskalaciju sukoba. Kako piše Wall Street Journal, neuspjeh pregovora značajno povećava rizik od direktnog vojnog obračuna.
Ključna runda razgovora započela je u Ženevi, gdje američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner pregovaraju pod snažnim pritiskom republikanaca i tzv. jastrebova u američkoj administraciji da se ne pristane na bilo kakav dogovor koji bi se mogao tumačiti kao popuštanje Teheranu.
Pet zahtjeva Washingtona Iranu
Prema dostupnim informacijama, američka strana Iranu je iznijela pet ključnih zahtjeva:
- Potpuna demontaža nuklearnih postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu
- Predaja svog obogaćenog uranija SAD-u
- Trajni sporazum bez vremenskog ograničenja
- Potpuna zabrana obogaćivanja uranija, uz izuzetak medicinskog reaktora u Teheranu
- Minimalno ublažavanje sankcija odmah, uz mogućnost dodatnih olakšica samo ako Iran dugoročno poštuje dogovor
Washington insistira da novi sporazum ne smije imati “rok trajanja”, za razliku od nuklearnog dogovora iz vremena administracije Barack Obama, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja, iz kojeg je Donald Trump povukao SAD tokom svog prvog mandata.
Trumpova prijetnja i vojni pritisak
Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u obraćanju naciji upozorio da Iran nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile dugog dometa, sposobne, kako tvrdi, da ugroze i teritorij SAD-a. Teheran te optužbe odbacuje.
Istovremeno, SAD je u regionu Bliskog istoka rasporedio snažne vojne kapacitete – uključujući nosače aviona, borbene avione, razarače i proturaketne sisteme. Trump je otvoreno zaprijetio vojnom akcijom ukoliko pregovori propadnu.
Iran je poručio da bi svaki napad, čak i ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.
Iran nudi ustupke, ali ne odustaje od obogaćivanja
Iran i dalje insistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali je ponudio određene ustupke, uključujući:
- smanjenje nivoa obogaćivanja sa sadašnjih do 60% na 1,5%,
- privremenu obustavu obogaćivanja na nekoliko godina,
- ili obogaćivanje u okviru arapsko-iranskog konzorcija sa sjedištem u Iranu.
SAD, međutim, insistira na politici “nultog obogaćivanja”, uz mogućnost da se Iranu dozvoli rad reaktora u Teheranu isključivo za medicinske svrhe, koristeći minimalno obogaćeni uranij.
Takav ustupak nailazi na snažan otpor u američkom Kongresu. Republikanski senator Lindsey Graham poručio je da svako dopuštanje obogaćivanja uranija “radi spašavanja obraza” smatra neprihvatljivim.
Sankcije ostaju, ulozi su visoki
Potpuno ukidanje sankcija nije na stolu ni u slučaju dogovora. Washington nudi tek ograničene olakšice, dok Iran traži znatno više, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju i nedavne masovne proteste.
Američki zvaničnici navode da žele prvo vidjeti dugoročno poštivanje sporazuma, a tek potom razmatrati dodatne ustupke.
Ministar vanjskih poslova SAD-a Marco Rubio upozorio je da je iransko odbijanje razgovora o balističkim projektilima “ozbiljan problem”, naglašavajući zabrinutost zbog mogućeg razvoja interkontinentalnih projektila.
Prema ocjenama Wall Street Journala, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a neuspjeh pregovora mogao bi gurnuti obje strane u direktan vojni sukob, s nesagledivim posljedicama za region i globalnu sigurnost.
