Federacija Bosne i Hercegovine još nema novi prijedlog Zakona o Južnoj interkonekciji, ključnog akta koji bi omogućio dodjelu koncesije za izgradnju i upravljanje strateškim gasovodom. Prema informacijama iz krugova bliskih Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, razlog zastoja nije tehničke prirode, već politički.
Kako navode izvori, blokada se pripisuje HDZ BiH i njegovom lideru Dragan Čović, koji je, tvrdi se, uslovio nastavak rada na zakonu prihvatanjem izmjena načina odlučivanja u Vladi i Parlamentu FBiH.
Spor oko načina odlučivanja
Prema tim navodima, Čović je od koalicionih partnera iz Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) zatražio da se o pitanjima Južne interkonekcije odlučuje po principu etničkog glasanja, tako da nijedna odluka ne može biti donesena bez najmanje jednog glasa ministra iz svakog od tri konstitutivna naroda. Taj prijedlog nije prihvaćen.
Kao alternativu, HDZ je navodno predložio uvođenje obaveze dvotrećinske većine u Vladi i Parlamentu FBiH za sve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju. Ni ovaj zahtjev nije dobio podršku, nakon čega je, prema izvorima, došlo do zastoja u daljem napretku projekta.
Pojačan interes Sjedinjenih Američkih Država
Blokade su privukle pažnju Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, a u razgovore s domaćim političkim akterima aktivno je uključen otpravnik poslova John Ginkel. Nezadovoljstvo američke strane rezultiralo je sastankom Ginkela i Dragana Čovića u Mostaru.
Iako detalji tog razgovora nisu objavljeni, izvori tvrde da je poruka bila jasna – očekuje se prestanak političkih opstrukcija i ubrzanje realizacije projekta koji se smatra strateški važnim za energetsku sigurnost BiH i diversifikaciju snabdijevanja gasom.
Šta slijedi nakon zakona
Usvajanje novog Zakona o Južnoj interkonekciji tek je prvi korak. Njime bi se omogućila dodjela koncesije stranim kompanijama za izgradnju i upravljanje gasovodom, nakon čega slijede izbor koncesionara i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa – proces koji može potrajati godinama.
Zbog toga se svako novo odgađanje doživljava kao ozbiljna prepreka realizaciji projekta. Ostaje otvoreno pitanje hoće li pojačani pritisak Sjedinjenih Američkih Država dovesti do deblokade procesa ili će Južna interkonekcija i dalje ostati taoc političkih zahtjeva.
