
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je da se odlučno zalaže za mir zasnovan na principima međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija, naglašavajući da se ti principi jednako odnose na Ukrajinu, Bosnu i Hercegovinu i sve druge države.
Schmidt je jasno osudio sve one koji postupaju suprotno tim vrijednostima, upozorivši da glorifikacija ratne agresije vodi na pogrešnu stranu historije.
„Agresija nikada ne smije biti nagrađena“
„Veličanje lidera koji vode ratove zasnovane na agresiji znači da niste na pravoj strani historije. Na pravoj strani historije su oni koji brane svoju slobodu, a ne oni koji je pokušavaju ugroziti“, naglasio je Schmidt.
Posebno je istakao da se državne granice ne mogu mijenjati silom, nasiljem ili terorom, te da je to temeljni konsenzus međunarodne zajednice.
„Granice se ne mogu prekrajati nasiljem. Svi smo se s tim složili i to mora ostati neupitno“, poručio je visoki predstavnik.
Podrška Ukrajini i njenom narodu
Schmidt je izrazio poštovanje prema ukrajinskom narodu zbog, kako je naveo, hrabrosti i izdržljivosti u odbrani suvereniteta i slobode, naglašavajući da je riječ o borbi koja ima širi značaj za evropsku i globalnu sigurnost.
Njegove izjave dolaze dan nakon što je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se poziva na sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini.
Kako su glasale zemlje regiona
Rezolucija, koju je predložila Ukrajina uz podršku više od 45 država, usvojena je sa 107 glasova za, dok je 12 zemalja bilo protiv, a 51 uzdržana.
- Bosna i Hercegovina glasala je za rezoluciju
- Za su glasale i Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija
- Srbija je bila uzdržana
- Rusija je glasala protiv, dok su Sjedinjene Američke Države bile uzdržane
Četiri godine od početka rata
Jučer je obilježena i četvrta godišnjica ruskog napada na Ukrajinu iz 2022. godine, koji se smatra najvećim oružanim sukobom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Prema dostupnim podacima, u ratu su stradale stotine hiljada ljudi, desetine hiljada civila su ubijene, a više od deset miliona osoba bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.







