Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između M.T. Abraham Grupe i kompanije Atlantic-See LNG Trade, kojim je najavljena dugoročna opskrba Bosne i Hercegovine američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG), izazvalo je burne reakcije u domaćoj javnosti i otvorilo ozbiljna pravna pitanja.
Dok iz Abraham Grupe tvrde da su u Washingtonu postavili temelje za 20-godišnji ugovor o isporuci LNG-a za potrebe Aluminij Industrije u Mostaru, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručuje da takav aranžman trenutno nema nikakvo pravno uporište.
Konaković: Abraham Grupa nema dozvolu za uvoz plina
Konaković je izjavio da Abraham Grupa nema zakonsku mogućnost da uvozi ili prodaje plin u Bosni i Hercegovini, te da se potpisani memorandum ne može smatrati validnim osnovom za buduću opskrbu.
Kako je naveo, prema važećim propisima u Federaciji BiH, isključivo Vlada FBiH uredbom određuje ko može uvoziti i distribuirati prirodni plin, a trenutno je jedina ovlaštena kompanija Energoinvest. Takav režim, prema njegovim riječima, ostaje na snazi sve dok se ne usvoji državni zakon o plinu.
Ministar je potpisivanje memoranduma okarakterisao kao pravno neutemeljen potez, navodeći da se time američkim partnerima šalje pogrešna slika o mogućnostima poslovanja u BiH.
Sumnje u tajming i kontekst
Posebno je ukazao na trenutak u kojem je informacija o memorandumu plasirana u javnost, naglašavajući da se to dešava paralelno s nastojanjima institucija BiH da uspostave zakonski okvir za izgradnju Južne gasne interkonekcije.
Prema Konakovićevim riječima, ovakvi potezi dodatno komplikuju ionako osjetljiv energetski sektor i otvaraju prostor za konfuziju u međunarodnim odnosima.
Najavio je i da će tokom boravka u Washingtonu američkim zvaničnicima detaljno pojasniti pravni okvir u BiH, kako bi se izbjegle eventualne nesporazume ili pogrešna očekivanja.
Šta tvrdi Abraham Grupa?
Iz Abraham Grupe navode da Memorandum o razumijevanju predstavlja okvir za budući 20-godišnji ugovor, koji bi trebao biti finaliziran do kraja 2026. godine. Prema njihovim najavama, američki LNG bi isporučivala kompanija Venture Global Commodities, a plin bi se koristio u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani (CCGT) za potrebe mostarske talionice aluminija.
U saopćenju se ističe da bi projekt, ukoliko se realizuje, predstavljao jedan od najvećih energetskih aranžmana ove vrste u Bosni i Hercegovini i regiji.
Otvorena pitanja
Iako memorandum nema obavezujući karakter, slučaj je otvorio ključna pitanja:
ko u BiH ima pravo uvoziti plin, pod kojim uslovima i kakvu ulogu u budućnosti može imati privatni kapital u strateškim energetskim projektima.
Bez izmjene postojećeg zakonodavstva i jasnog državnog okvira, najavljeni projekti zasad ostaju na nivou planova i političkih poruka, a ne konkretnih i provedivih ugovora.
