Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) zalaže se za duboko administrativno i teritorijalno preuređenje Federacije Bosne i Hercegovine, koje bi uključivalo spajanje kantona i racionalizaciju javne uprave.
Prijedlog je iznio glasnogovornik HSP-a BiH Tihomir Šarac na svom službenom Facebook profilu, ocijenivši da je postojeći administrativni sistem preskup, neefikasan i ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju.
Visoki troškovi administracije
Šarac navodi da se u Federaciji BiH, prema njegovim procjenama, oko 43 posto budžetskih sredstava troši na administraciju, dok je prosjek u zemljama Evropske unije znatno niži i iznosi oko 16 posto.
„Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, više si ne može priuštiti ovako skup i neefikasan sistem vlasti. Veliki dio javnog novca odlazi na održavanje administracije, umjesto da se ulaže u razvoj, proizvodnju i nova radna mjesta“, poručio je Šarac.
Spajanje kantona kao ekonomsko rješenje
Prema njegovim riječima, bez teritorijalnog i administrativnog preustroja nije moguće ostvariti ozbiljniji ekonomski napredak.
„Preuređenje Federacije BiH kroz spajanje kantona i racionalizaciju administracije nije političko pitanje, već ekonomska nužnost“, istakao je.
HSP BiH se zalaže za smanjenje broja ministarstava, agencija, fondova i savjetničkih pozicija, uz preusmjeravanje budžetskih sredstava prema realnom sektoru, privredi i radnicima.
Prijedlog minimalne satnice
U okviru ekonomskih mjera, Šarac predlaže i promjenu modela najniže zarade. Umjesto minimalne plate, predlaže uvođenje minimalne satnice, po uzoru na pojedine evropske zemlje, uključujući Njemačku.
Kao primjer navodi povećanje minimalne satnice u Njemačkoj sa 9,29 na 12 eura, što je, kako tvrdi, imalo značajan utjecaj na tržište rada i socijalni položaj radnika.
Smanjenje plata političarima
Osim administrativnih i ekonomskih reformi, HSP BiH zagovara i smanjenje plata izabranim zvaničnicima, koje u pojedinim slučajevima dosežu i do 7.000 KM.
Šarac smatra da visoke plate političkih dužnosnika, u uslovima niskih primanja i odlaska mladih iz zemlje, dodatno doprinose nezadovoljstvu građana i gubitku povjerenja u politički sistem.
Na kraju je naveo da niska izlaznost na izbore, koja se u BiH kreće oko 40 posto, pokazuje duboko nepovjerenje građana prema institucijama, te da su potrebne sveobuhvatne i odgovorne reforme kako bi se osigurala dugoročna ekonomska i demografska stabilnost Federacije BiH.
