Nakon gotovo 144 godine neprekidnog rada, Rudnik mrkog uglja Zenica zvanično ulazi u proces zatvaranja, čime se završava jedna od najdužih industrijskih priča u Bosni i Hercegovini. Rudnik je osnovan 1879. godine i bio je prvi rudnik mrkog uglja u zemlji.
Tokom više od jednog vijeka, Rudnik Zenica imao je ključnu ulogu u razvoju grada. Njegovo otvaranje potaknulo je izgradnju željezničke pruge, a zatim i razvoj željezare, čime je Zenica postala jedan od najvažnijih industrijskih centara u BiH. Hiljade porodica decenijama su egzistenciju vezivale upravo za rudnik.
Iako je dio imovine rudnika već predviđen za prodaju u okviru procesa gašenja, u javnosti su se pojavile inicijative da se barem dio industrijskog kompleksa sačuva. Prijedlog podrazumijeva zaštitu upravne zgrade, rudarskog tornja i još nekoliko objekata, koji bi bili prenamijenjeni u muzej rudarstva i industrijske baštine.
Jedan od inicijatora te ideje, Afan Abazović, ističe da bi očuvani objekti mogli imati značajan kulturni, obrazovni i turistički potencijal, te služiti kao trajni podsjetnik na industrijsku prošlost Zenice.
Spremnost da se dio naslijeđa sačuva iskazao je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, koji je najavio mogućnost da Grad otkupi pojedine objekte i pretvori ih u simbol grada, kako bi se sačuvalo sjećanje na temelje njegovog razvoja.
Zatvaranje Rudnika Zenica najavljivano je još prije dvije godine, a kao glavni razlog navedena je dugogodišnja neisplativost poslovanja. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je upozorio na ozbiljne tehničke i finansijske probleme.
„Rudnik je godinama stvarao gubitke i opterećivao Elektroprivredu BiH. Cilj nam je spasiti EPBiH i zbrinuti rudare. Nijedan rudar neće ostati bez posla“, izjavio je Lakić.
Gašenjem Rudnika mrkog uglja Zenica završava se važno poglavlje industrijske historije Bosne i Hercegovine. Istovremeno ostaje otvoreno pitanje hoće li dio rudarskog naslijeđa biti trajno sačuvan kao svjedočanstvo vremena u kojem je rudarstvo oblikovalo identitet Zenice.
