Znanstvenici iz Norveške i Švedske napravili su značajan iskorak u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti, pokazavši da se ovaj teški neurološki poremećaj može prepoznati putem krvnog testa i godinama prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja mozga.
Istraživanje su proveli naučnici sa Tehnološko sveučilište Chalmers u Göteborgu i Sveučilište u Oslu, a rezultati su objavljeni u uglednom naučnom časopisu npj Parkinson’s Disease, koji je dio Nature grupe.
Pronađeni rani biomarkeri Parkinsonove bolesti
Istraživački tim saopćio je da su u krvi identificirali rane biomarkere Parkinsonove bolesti, što otvara mogućnost pravovremene dijagnoze prije pojave prvih motoričkih simptoma.
Prema njihovim navodima, trenutno ne postoji učinkovit lijek niti standardizirana metoda probira koja bi omogućila otkrivanje bolesti u ranoj fazi. U većini slučajeva, kada se Parkinsonova bolest dijagnosticira, do 80 posto moždanih stanica odgovornih za kontrolu pokreta već je oštećeno ili uništeno.
„Ovim otkrićem pronašli smo važan vremenski prozor u kojem se bolest može detektovati prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja nervnog sistema“, izjavila je Annikka Polster s Tehnološkog sveučilišta Chalmers.
Nova nada za ranu dijagnozu i buduće terapije
Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti moglo bi imati ključnu ulogu u razvoju novih terapija, usporavanju napredovanja bolesti i poboljšanju kvaliteta života oboljelih. Krvni testovi bi, prema naučnicima, u budućnosti mogli postati jednostavan i široko dostupan alat u medicinskoj praksi.
Globalni fokus na rano otkrivanje Parkinsona
Ova skandinavska studija dio je šireg globalnog napora usmjerenog na rano prepoznavanje Parkinsonove bolesti. Tokom posljednjih godina, više istraživačkih timova širom svijeta objavilo je rezultate koji ukazuju na potencijalne rane biološke pokazatelje bolesti.
Naučnici sa Sveučilište Zhejiang su 2025. godine sugerirali da bi analiza ušnog voska mogla pomoći u ranom otkrivanju Parkinsona. U isto vrijeme, istraživači iz Institut Quadram i Europski laboratorij za molekularnu biologiju povezali su promjene u crijevnom mikrobiomu s bolešću i izloženošću pesticidima.
Ranije studije sa Sveučilište u Kaliforniji i Sveučilište u Cambridgeu također su identifikovale molekule i proteine koji igraju ključnu ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti.
Šta ovo znači za budućnost?
Stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna klinička istraživanja prije nego što krvni test za Parkinsonovu bolest postane dio rutinske dijagnostike. Ipak, ovo otkriće predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka ranom otkrivanju i efikasnijem liječenju Parkinsonove bolesti do sada.
