“BiH je funkcionisala do 2008. godine”
Vršilac dužnosti predsjednice Republika Srpska, Ana Trišić-Babić, izjavila je da je, prema njenim tvrdnjama, Republika Srpska bila suočena s planovima za njeno političko slabljenje i ukidanje, posebno nakon 2008. godine.
Kako je navela, riječ je o periodu u kojem se, prema njenom tumačenju, pripremao scenario “potpune eliminacije Republike Srpske”, što bi imalo ozbiljne posljedice po građane.
– Spremala se potpuna eliminacija Republike Srpske, njeno gašenje i vrlo ružan scenario za građane. Oduprli smo se tim napadima i iz svega izašli jači – poručila je Trišić-Babić.
“Napadi su bili sofisticirani”
Govoreći o svom političkom angažmanu, Trišić-Babić je istakla da je u politiku aktivno uključena još od 1995. godine te da je na aktuelnu poziciju došla u posebno osjetljivom trenutku za Republiku Srpsku.
– Bila sam uključena u sve procese i znala sam šta nam se sprema. Napadi su bili sofisticirani, ali smo im se uspjeli oduprijeti – rekla je.
Na pitanje šta se konkretno planiralo, odgovorila je da je cilj, prema njenim riječima, bio potpuna eliminacija političkih nadležnosti Republike Srpske.
Prelomna godina: 2008. i Aprilski paket
Trišić-Babić je kao ključnu prekretnicu u političkim odnosima u Bosni i Hercegovini navela odbijanje Aprilskog paketa ustavnih reformi, ističući da je do tada država funkcionisala znatno bolje.
– U Sarajevu je sve funkcionisalo do 2008. godine. Nakon neusvajanja Aprilskog paketa krenulo se nizbrdo. SNSD nije bio protiv tog paketa, glasali smo za njega – naglasila je.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je do tog perioda imala funkcionalne institucije i jasno definisane zajedničke ciljeve.
Dejton i međunarodni odnosi
Trišić-Babić je ocijenila da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma u posljednjih sto godina, jer je, kako tvrdi, zaustavio rat i stabilizovao region.
Podsjetila je da je BiH u prvim godinama nakon rata ostvarila značajne međunarodne iskorake, uključujući pristupanje Savjetu Evrope i učešće u brojnim međunarodnim projektima.
– Srbija i Crna Gora su dolazile kod nas po savjete u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Nakon 2008. godine, međunarodna zajednica je BiH marginalizovala – rekla je.
OHR, EU i pitanje nadležnosti
Osvrnula se i na period mandata visokog predstavnika Christian Schwarz-Schilling, navodeći da se tada govorilo o zatvaranju OHR-a, nakon čega su se političke tenzije ponovo pojačale.
Prema njenim riječima, Republika Srpska je bila primorana da vodi politiku očuvanja svojih nadležnosti, posebno nakon otvaranja pitanja državne imovine.
– Vrhunac je bio kada se počelo govoriti o oduzimanju imovine. Tada je povučena crvena linija i poručeno da se dalje ne može bez jasnog dogovora – zaključila je Trišić-Babić.
