Problem plutajućeg otpada u rijeci Drini kod Višegrada ponovo je došao u fokus javnosti, nakon što su obilne padavine i rast vodostaja doveli do gomilanja velikih količina smeća u drinskom jezeru i kod brane Hidroelektrane Višegrad. Prizori koji se svake zime ponavljaju sve više ugrožavaju okoliš, ali i turistički potencijal ovog područja.
Najkritičnije situacije nastaju kada otpad, nošen jakim vodama, formira velike plutajuće nakupine koje se zadržavaju na brani, gdje završava najveći dio nanosa. Rijeka, koja bi trebala biti simbol prirodne ljepote, tada poprima izgled otvorene deponije.
Na dugogodišnji problem upozorava i Dejan Furtula, aktivista iz Višegrada i predstavnik Eko centra, ističući da se, uprkos brojnim sastancima, obećanjima i povremenim akcijama čišćenja, ne dolazi do trajnog rješenja. Kako navodi, uklanjanje otpada teškom mehanizacijom postalo je sezonska praksa, ali bez mjera koje bi spriječile da smeće uopšte dospije u Drinu.
Prema dostupnim informacijama, najveće količine otpada u Drinu dolaze pritokama, posebno rijekama Lim i Tara. Problem se dodatno pogoršava tokom poplava, kada se otpad s nelegalnih deponija i riječnih obala pokrene i završi nizvodno.
Na terenu se mogu vidjeti plastične boce, komadi drveta i namještaja, kućanski aparati, metalne bačve, pa čak i medicinski otpad, što izaziva zabrinutost zbog mogućih ekoloških i zdravstvenih posljedica.
Ekološki aktivisti upozoravaju da su dosadašnje mjere uglavnom usmjerene na saniranje posljedica, dok izostaje sistemski pristup koji bi uključivao kontrolu nelegalnih odlagališta, bolje upravljanje otpadom i koordinaciju nadležnih institucija na cijelom slivu rijeke.
Građani Višegrada poručuju da je Drina regionalni resurs koji zahtijeva zajedničku odgovornost, te da bez dugoročnih rješenja, poput stalnih zaštitnih barijera, nadzora i međudržavne saradnje, problem plutajućeg otpada neće biti trajno riješen.
