Povratak osumnjičenog za ratne zločine Mileta Došenovića s granice Bosne i Hercegovine i Srbije ponovo je u fokus javnosti doveo pitanje postupanja Tužilaštva BiH u predmetima ratnih zločina, ali i dileme o mogućim institucionalnim propustima i odgovornosti unutar pravosuđa.
Dok se u Tužilaštvu BiH vodi unutrašnji spor između rukovodstva i postupajućih tužilaca, dio osumnjičenih za najteža krivična djela iz ratnog perioda i dalje se nalazi na slobodi, što dodatno produbljuje nepovjerenje žrtava u pravosudni sistem.
Zločini iz 1992. godine bez sudskog epiloga
U ljeto 1992. godine, tokom hapšenja Bošnjaka i Hrvata u Sanskom Mostu, 66 zarobljenih civila odvedeno je prema logoru Manjača. Prema svjedočenjima i ranijim istragama, 19 osoba nije preživjelo transport, a njihovi posmrtni ostaci kasnije su pronađeni u masovnim grobnicama.
Bivši logoraš Nihad Ključanin podsjeća da su žrtve pronađene na više lokacija, uključujući područje ušća rijeke Dabra i lokalitet kod tunela Dragoraj. Uprkos proteku više od tri decenije, odgovorni za ove zločine do danas nisu pravosnažno osuđeni.
Spor unutar Tužilaštva BiH
Predmet koji se odnosi na ovaj slučaj nije završen podizanjem optužnice, već je prerastao u disciplinske i krivične prijave između glavnog državnog tužioca Milenka Kajganića i tadašnjeg postupajućeg tužioca Izeta Odobašića.
Prema tvrdnjama Odobašića, rukovodstvo Tužilaštva je navodno spriječilo slanje optužnice Sudu BiH, čime je, kako tvrdi, onemogućeno procesuiranje jednog od osumnjičenih, Mileta Došenovića. Iz Tužilaštva BiH ove navode odbacuju, tvrdeći da optužnica nije bila spremna u skladu sa zakonom.
Reakcije žrtava i organizacija
Predsjednik Udruženja logoraša Sanski Most Sadmir Alibegović poručuje da bi svaka eventualna opstrukcija procesa morala imati jasne posljedice, uključujući i preispitivanje odgovornosti onih na rukovodećim pozicijama.
Sumnje u nepristrasnost dodatno su pojačane navodima o ranijim profesionalnim vezama između pojedinih aktera, što je otvorilo pitanje da li je u konkretnom slučaju trebalo doći do izuzeća.
Institucionalne provjere i širi kontekst
Ured disciplinskog tužioca već je formirao predmete koji bi trebali utvrditi da li je bilo propusta ili prekoračenja ovlaštenja. Istovremeno, ostaje nejasno hoće li i krivična prijava biti procesuirana unutar samog Tužilaštva BiH.
Direktor BIRN BiH Denis Džidić upozorava da neovlašteno miješanje u predmete ratnih zločina može predstavljati ozbiljno kršenje zakona, uključujući ometanje istrage.
Povjerenje žrtava sve slabije
Žrtve ratnih zločina u Sanskom Mostu podsjećaju da su u tom području formirana 22 logora i da je ubijeno više od 700 civila, dok su neki od odgovornih preminuli bez sudske presude. Zbog ponavljanja slučajeva u kojima osumnjičeni napuštaju zemlju prije sudskih odluka, sve je više straha da pravda neće biti zadovoljena.
Slučaj Došenović tako je postao simbol šireg problema: pitanja efikasnosti, odgovornosti i povjerenja u institucije zadužene za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
