Ideja o vraćanju zastave Republike Bosne i Hercegovine sa simbolom ljiljana ponovo je otvorila snažne političke i društvene polemike, a iz Republike Srpske stižu poruke da takva inicijativa nema nikakvu šansu da bude prihvaćena.
Predstavnici institucija i udruženja iz RS smatraju da je zastava s ljiljanima neraskidivo vezana za ratni period i da kod srpskog naroda izaziva bolna sjećanja, zbog čega je njen eventualni povratak u upotrebu, kako navode, potpuno neprihvatljiv.
Povod za nove rasprave bila je izjava historičara Envera Imamovića, koji je kazao da mu je žao što je zastava s ljiljanima uklonjena, jer je, prema njegovim riječima, bila simbol koji su nosili oni koji vole Bosnu i Hercegovinu.
„Danas imamo zastavu koju su nametnula druga dva naroda, što je nepravda prema onima koji iskreno vole ovu zemlju. Sadašnju zastavu poštujemo jer je državna, ali ona sa ljiljanima ostaje u našim srcima dok se ne vrati“, rekao je Imamović za Hayat.
Ovakve poruke izazvale su oštre reakcije iz Republike Srpske.
Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac ocijenila je da je zahtjev za vraćanje ljiljana krajnje provokativan i duboko uznemirujući.
„Za porodice koje su izgubile svoje najmilije, te zastave su simbol ratnih stradanja. Svako njeno isticanje izaziva nelagodu i bol, a razmišljanje o njenom povratku na državnu zastavu doživljavamo kao svjesno guranje prsta u oko. To dodatno pokazuje koliko je teško govoriti o zajedničkoj budućnosti u BiH“, poručila je Graorac.
Sličan stav iznijela je i historičarka Milena Mihaljević iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. Ona podsjeća da je upravo Imamović početkom devedesetih godina promovirao simbol ljiljana kroz tekstove u tadašnjim medijima, nakon čega je SDA pokrenula inicijativu za promjenu dotadašnjih obilježja SR BiH.
Prema njenim riječima, simbol ljiljana je u ratnim okolnostima dobio potpuno novo značenje.
„Umjesto neutralnog historijskog simbola, ljiljan je postao snažno vezan za rat i tadašnju Armiju RBiH. Zbog toga će za mnoge ljude uvijek biti simbol tog perioda, a ne srednjovjekovne prošlosti“, navela je Mihaljević.
Dodaje da ljiljan, kao simbol prisutan i u hrišćanskoj tradiciji te u heraldici srednjovjekovnih dinastija, treba ostati dio šireg kulturno-historijskog naslijeđa, bez političke zloupotrebe.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić poručio je da bi svi srpski predstavnici morali jednoglasno odbiti svaku inicijativu koja se tiče vraćanja ratne zastave.
„Pod tom zastavom su počinjeni teški zločini nad Srbima. Povratak takvog simbola samo bi otvorio stare rane i izazvao nove tenzije. Takva inicijativa ne smije doći ni na dnevni red“, naglasio je Kojić.
Reakcije iz Republike Srpske pokazuju da pitanje državnih simbola ostaje jedno od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini, bez realne šanse za konsenzus u skorijem periodu.
