Istek posljednjeg važećeg nuklearnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u četvrtak izazvao je zabrinutost zbog moguće nove nuklearne utrke u naoružanju. Po prvi put nakon više desetljeća, dvije najveće nuklearne sile ostaju bez ograničenja svojih arsenala.
„Najgori mogući scenarij je da situacija izmakne kontroli i da neki nepredviđeni ili predvidivi incident pokrene sukob koji bi se brzo pretvorio u nuklearni konflikt“, izjavio je Thomas Countryman, bivši vršitelj dužnosti podtajnika za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost.
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je poručio da Sjedinjene Države neće nastaviti poštivati ograničenja iz sporazuma New START.
„Umjesto produženja ‘NEW START-a’ (loše ispregovaranog sporazuma koji Rusija ozbiljno krši), trebali bismo angažirati naše nuklearne stručnjake da rade na novom, boljem i moderniziranom sporazumu koji će trajati desetljećima“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Neki stručnjaci smatraju da su ograničenja New START-a zastarjela i da nepotrebno sputavaju SAD, posebno u trenutku kada Kina ubrzano širi svoj nuklearni arsenal.
Sporazum je stupio na snagu u veljači 2011. godine i ograničio je obje zemlje na:
- 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava
- 700 raspoređenih interkontinentalnih balističkih projektila, projektila s podmornica i strateških bombardera
- 800 lansirnih sistema (raspoređenih i neraspoređenih)
Kritičari sporazuma naglašavaju da on ne uključuje Kinu, koja bi do 2035. mogla imati oko 1.500 nuklearnih bojevih glava, prema izvješću Pentagona iz 2022. godine.
New START je prvotno potpisan na deset godina, a 2021. produžen je do 4. veljače 2026. godine. Sporazum se više ne može produžavati, ali zemlje mogu dobrovoljno nastaviti poštivati njegova ograničenja.
Trump je ranije najavio i mogućnost nastavka američkih nuklearnih testiranja, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio dodatno jednogodišnje poštivanje sporazuma — ideju koju je Trump tada podržao.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da prava kontrola naoružanja u 21. stoljeću nije moguća bez uključivanja Kine.
Peking je više puta odbio sudjelovati u trilateralnim pregovorima.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da smatra kako više ne postoje obveze prema sporazumu te da su obje zemlje slobodne odabrati sljedeće korake.
Mnogi stručnjaci upozoravaju da bi odustajanje od ograničenja povećalo rizik od nesporazuma, pogrešnih procjena i eskalacije sukoba.
„Ne profitiramo od skupe i neefikasne utrke u naoružanju“, rekao je Paul Dean iz organizacije Nuclear Threat Initiative.
Postoje bojazni da bi Rusija mogla brzo povećati broj bojevih glava jer ima aktivne proizvodne kapacitete, dok SAD za to treba više vremena.
Bivša glavna američka pregovaračica za New START, Rose Gottemoeller, upozorava da bi Rusija mogla „ostaviti SAD u prašini“ ako odmah započne proširenje arsenala.
S druge strane, neki analitičari tvrde da su sadašnja ograničenja nedovoljna za odvraćanje i Rusije i Kine te da SAD mora prilagoditi strategiju novoj realnosti.
Matthew Kroenig iz Atlantic Councila smatra da je primarni cilj nuklearnog oružja odvraćanje, a ne održavanje sporazuma.
Bez jasnog plana kako uključiti Kinu u pregovore, napuštanje New START-a nosi velike rizike.
„Mogli bismo svjedočiti opasnoj trostranoj nuklearnoj utrci između SAD-a, Rusije i Kine“, upozorio je Daryl Kimball iz Arms Control Association.
