Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić oštro je demantovao navode gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića da ovaj grad nije dobio sredstva za potrebe romske zajednice, ocijenivši takve tvrdnje netačnim, obmanjujućim i politički motivisanim.
Iz Ministarstva naglašavaju da su svi podaci o finansiranju javno dostupni i lako provjerljivi, te da jasno pokazuju da je Bijeljina godinama bila korisnik značajnih sredstava namijenjenih stambenom zbrinjavanju Roma.
Prema zvaničnim evidencijama, od 2009. godine do danas u projekte stambenog zbrinjavanja romske populacije u Bijeljini uloženo je ukupno više od 1,17 miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o višegodišnjim ulaganjima realizovanim kroz niz pojedinačnih projekata, a ne o jednokratnim transferima.
U Ministarstvu ističu da je samo tokom 2009. godine izdvojeno 380.000 KM, dok su narednih godina sredstva kontinuirano povećavana – od 35.000 KM u 2011. i 2012. godini, preko 170.000 KM u 2013., do više stotina hiljada maraka raspoređenih u periodu od 2015. do 2020. godine.
Posebno je naglašeno da su sredstva za određene projekte bila dostupna Gradu Bijeljina već početkom 2021. godine, dok je tehnički prijem izgrađenih objekata završen tek u avgustu 2023. godine, što, kako navode, otvara pitanje efikasnosti rada lokalne administracije.
Ministarstvo je odbacilo i tvrdnje o navodnom uskraćivanju sredstava za zdravstvene projekte romske populacije, navodeći da Dom zdravlja Bijeljina nikada nije podnio aplikaciju za projekte iz ove oblasti, zbog čega nije ni mogao dobiti finansijsku podršku.
Hurtić je posebno ukazao na težak položaj Bošnjaka u Janji, ističući da su godinama suočeni s nedostatkom osnovnih komunalnih usluga i zanemarivanjem od strane gradske vlasti.
Kao primjer navodi se činjenica da Grad ove zime nije uspio osigurati ni grtalicu za čišćenje snijega u Janji, zbog čega je Medžlis Islamske zajednice Janja morao ustupiti vlastitu mehanizaciju kako bi se ulice očistile i omogućilo normalno kretanje građana.
Iz Ministarstva poručuju da se pitanja socijalno osjetljivih zajednica ne smiju koristiti za političke obračune, već isključivo za kreiranje konkretnih politika i projekata koji donose stvarne rezultate.
Na kraju je naglašeno da Romima u Bijeljini, kao i Bošnjacima u Janji, trebaju odgovorne lokalne vlasti, transparentan rad i konkretna rješenja, a ne medijski sukobi i politički spinovi.
