Pojačani politički nastupi zvaničnika iz Bosne i Hercegovine u Washingtonu otvorili su pitanje – ko zapravo predstavlja državu BiH i čije interese zastupaju pojedini politički akteri na međunarodnoj sceni.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se nalazi pod britanskim sankcijama, sastala se s američkim sekretarom za ekonomiju u administraciji Donalda Trumpa, a najavljeno je i njeno učešće na Konferenciji “Balkan naprijed” u Evropskom centru Atlantskog saveza.
Istovremeno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno najavljuju razgovore u Sjedinjenim Američkim Državama o pitanjima Izbornog zakona i budućem uređenju Bosne i Hercegovine.
Dodik je još jednom ponovio da mu je, kako tvrdi, „glavni cilj nezavisna Republika Srpska“, te da želi iskoristiti, prema njegovim riječima, povoljan međunarodni trenutak.
Čović je, s druge strane, poručio da u Washington ide s „usaglašenim stavovima“ o potrebi rješavanja pitanja Izbornog zakona.
Stručnjaci upozoravaju na paralelnu diplomatiju
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković smatra da Dodik koristi legalne lobističke kanale u američkom političkom sistemu, ali upozorava da su ciljevi takvih aktivnosti politički opasni i destabilizirajući.
Kako navodi, HDZ BiH istovremeno koristi poziciju Republike Hrvatske kao članice Evropske unije i NATO saveza kako bi preko Zagreba promovirao svoje političke zahtjeve u vezi s Bosnom i Hercegovinom.
Država bez jedinstvene strategije
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tvrdi da Bosna i Hercegovina ima svoje kanale komunikacije u Sjedinjenim Američkim Državama i da postoji veliki broj američkih kongresmena i senatora koji podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
„Pratimo lobističke aktivnosti i angažovali smo ljude koji suprotstavljaju stavove koji ugrožavaju državu. U stalnoj smo komunikaciji s donosiocima odluka u Washingtonu“, naveo je Konaković.
Ipak, ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj upozorava da Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu državnu strategiju vanjske politike, dok pojedini politički lideri već godinama rade na vlastitim projektima kroz lobističke kompanije.
Dejton kao meta političkih kampanja
Prema mišljenju analitičara, sve češće se u međunarodnim krugovima pokušava predstaviti Dejtonski mirovni sporazum kao izvor krize, što može otvoriti prostor za ideje o etničko-teritorijalnom preuređenju BiH.
Profesor Sadiković upozorava da bi delegitimizacija Dejtona mogla dovesti do daljnje destabilizacije i pokušaja nametanja rješenja koja bi dodatno produbila političke podjele.
Ko štiti državne interese?
Dok traju predizborne aktivnosti i politička preslagivanja unutar BiH, lobiranje u Washingtonu i Briselu postaje sve intenzivnije. Ključno pitanje ostaje – ko ima mandat da govori u ime države i hoće li Bosna i Hercegovina uspjeti izgraditi jedinstven i jasan nastup prema međunarodnim partnerima.
Bez koordinisane državne strategije, upozoravaju sagovornici, postoji rizik da će politički projekti pojedinaca dobiti veći prostor od zvaničnih interesa Bosne i Hercegovine.
