U Bosni i Hercegovini bilježi se sve veći broj internet prijevara, posebno tzv. phishing napada, u kojima kriminalci pokušavaju doći do ličnih i bankovnih podataka građana putem lažnih poruka, e-mailova i sumnjivih linkova.
Iako ovakve prevare postoje godinama, stručnjaci upozoravaju da su danas znatno sofisticiranije. Meta više nisu samo stariji ili manje iskusni korisnici interneta – sve češće su pogođeni studenti, zaposleni, mali poduzetnici i aktivni korisnici online servisa.
Prevaranti se najčešće predstavljaju kao banke, poštanske službe, telekom operateri ili državne institucije. U porukama traže da se “hitno potvrdi identitet”, “ažuriraju podaci” ili “preuzme paket”. Klik na link vodi na lažnu stranicu koja vizuelno gotovo u potpunosti kopira originalni sajt. Kada žrtva unese podatke o kartici, PIN ili lozinku, informacije direktno završavaju kod prevaranata.
Posebno su česte prevare vezane za online prodaju. Prevaranti se javljaju kao “zainteresovani kupci”, a zatim šalju link uz objašnjenje da je potreban za uplatu ili dostavu. Otvaranjem linka pojavljuje se stranica koja izgleda kao OLX ili web stranica poštanske službe, gdje se traže lični i bankovni podaci. U mnogim slučajevima, novac s računa nestaje u roku od nekoliko minuta.
Policijske agencije upozoravaju da se prevaranti gotovo uvijek javljaju izvan same platforme, najčešće putem Vibera ili WhatsAppa. Poruke su često loše prevedene, linkovi imaju čudne ili skraćene adrese, a “kupci” izbjegavaju telefonski razgovor i pregovore o cijeni.
Dodatni problem predstavlja nedovoljna digitalna pismenost, ali i povjerenje u poruke koje dolaze na domaćem jeziku, uz korištenje lokalnih naziva i emotivnih priča. Sve češće se pojavljuju i lažne nagradne igre, humanitarne akcije te SMS poruke s navodnim obavještenjima o paketima.
Posebno opasna je i nova WhatsApp prevara u kojoj korisnici dobijaju poruku od “poznate osobe” s molbom da glasaju za dijete ili pomognu u takmičenju. Klik na link vodi na sumnjivu stranicu, nakon čega se traži unos verifikacijskog koda. Time napadač preuzima WhatsApp nalog i širi prevaru dalje.
Stručnjaci podsjećaju: banke nikada ne traže PIN, CVC/CVV broj ili lozinke putem poruka i linkova. Svaku sumnjivu poruku treba ignorisati, obrisati i po potrebi prijaviti policiji ili svojoj banci.
Ako nešto djeluje sumnjivo – gotovo sigurno jeste.
