Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za oktobar 2026. godine, već sada izazivaju više zabrinutosti nego optimizma. Umjesto fokusiranja na programe i vizije političkih stranaka, javnost sve češće postavlja jedno ključno pitanje – hoće li izborni rezultati zaista odražavati volju građana ili će se ponovo govoriti o krađama i manipulacijama.
Nepovjerenje u izborni proces godinama raste. Građani su svjedočili brojnim aferama, snimcima o kupovini glasova, pritiscima na birače, zloupotrebama javnih resursa i sumnjivim brojanjem listića. Iako su pojedini slučajevi završili na sudovima, izostale su dubinske reforme koje bi spriječile ponavljanje istih problema.
Zbog toga se izbori sve manje doživljavaju kao politički događaj, a sve više kao pitanje sigurnosti i tehničke pouzdanosti sistema.
Nove tehnologije kao rješenje?
Jedna od najčešće spominjanih reformi je uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces – elektronska identifikacija birača, biometrijska provjera, skeneri listića i digitalni nadzor biračkih mjesta. Takav sistem bi značajno otežao višestruko glasanje, glasanje u ime drugih i manipulacije s biračkim spiskovima.
Međutim, i dalje nema jasnih garancija da će ove promjene biti uvedene na vrijeme. Ključno pitanje ostaje politička volja, jer o reformama odlučuju upravo oni koji godinama učestvuju u postojećem sistemu.
Apatija birača otvara prostor za zloupotrebe
Niska izlaznost dodatno produbljuje problem. Kada građani ne vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti, lakše odustaju od izlaska na izbore, a time se stvara veći prostor za manipulacije.
Izbori u oktobru 2026. godine zato neće biti samo borba političkih stranaka za vlast, već i test da li Bosna i Hercegovina može organizovati poštene, transparentne i vjerodostojne izbore.
Hoće li građani konačno dobiti sistem u kojem se vlast osvaja glasovima, a ne izbornim trikovima – zavisit će od pritiska javnosti, medija i spremnosti institucija da provedu stvarne reforme.
