Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je izazvao burne reakcije u javnosti nakon što je na konferenciji za medije u Banjoj Luci otvoreno pozvao vlast i opoziciju u Republici Srpskoj da zajednički napuste Dejtonski mirovni sporazum i pokrenu proces ka proglašenju nezavisnosti RS-a.
Dodik je poručio da je, prema njegovim riječima, došlo vrijeme da se Republika Srpska suprotstavi institucijama Bosne i Hercegovine i „političkom Sarajevu“, te da krene putem veće autonomije i samostalnosti.
„Predlažem da se okupimo, vlast i opozicija, da se suprotstavimo Sarajevu, suprotstavimo se Sudu BiH, idemo ka našoj većoj autonomiji i da idemo ka našoj samostalnosti“, rekao je Dodik.
Pozivajući se na međunarodne konvencije, Dodik je tvrdio da pravo na samoopredjeljenje pripada i narodima u Bosni i Hercegovini, jer su međunarodni ugovori sastavni dio Ustava BiH. Kao primjer naveo je i slučaj Grenlanda, pokušavajući povući paralelu s položajem Republike Srpske.
Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da se pravo na samoopredjeljenje u međunarodnom pravu prvenstveno odnosi na unutrašnje političko uređenje, dok se pravo na otcjepljenje primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima poput kolonijalne dominacije ili sistemske represije, što se na BiH ne može primijeniti.
Dodik je naveo i da je tokom nedavne posjete Izraelu, kako tvrdi, dodatno „afirmisano pravo na samoopredjeljenje“, ali nije pojasnio ko je i na koji način takvu poruku uputio.
U nastavku obraćanja iznio je niz oštrih političkih poruka, navodeći da Republika Srpska ima „prijatelje i neprijatelje“, pri čemu je političko Sarajevo i zapadne liberalne strukture označio kao protivnike interesa RS-a.
„Moramo zaustaviti sve procese koji idu ka centralizaciji Bosne i Hercegovine“, poručio je.
Dodik je zatim otvoreno doveo u pitanje i ranije izjave o poštovanju Dejtonskog sporazuma, kazavši da je spreman da se iz tog okvira izađe.
„Pozivam ljude u Republici Srpskoj da razmisle da se vratimo na stanje Republike koje je bilo prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma“, rekao je.
Kao razloge za takav stav naveo je gubitak entitetske vojske, nadležnosti nad granicama, indirektnim porezima, te uspostavu državnih institucija poput Suda BiH, Tužilaštva BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije.
„Sve to se mora vratiti ako hoćete da odustanemo, makar privremeno, od puta ka samoopredjeljenju“, zaključio je Dodik.
Ovakve izjave ponovo su otvorile pitanje političke stabilnosti i budućnosti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, te izazvale snažne reakcije širom zemlje i regiona.
