Prisilni maloljetnički brakovi i dalje predstavljaju ozbiljan društveni problem u Bosni i Hercegovini, upozoravaju stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Iako se u javnosti često predstavljaju kao dio “tradicije”, ovakve prakse u stvarnosti najčešće podrazumijevaju prisilu, kršenje dječijih prava i potencijalnu povezanost s trgovinom ljudima.
Tačan broj dječijih brakova u BiH teško je utvrditi, jer veliki broj slučajeva nikada ne bude prijavljen nadležnim institucijama niti završi u službenim evidencijama.
Desetine maloljetnika svake godine uđu u brak
Prema dostupnim podacima, svake godine nekoliko desetina djece u Bosni i Hercegovini stupi u brak prije navršene 18. godine. Posebno zabrinjava činjenica da se dio tih zajednica sklapa pod pritiskom porodice ili okoline, zbog čega se radi o prisilnim i prijevremenim zajednicama.
Indira Bajramović iz Udruge žena Romkinja „Bolja budućnost“ za BHRT navodi da stvarni podaci o vanbračnim zajednicama nastalim kroz dječije brakove gotovo da ne postoje.
„Najčešće je riječ o ugovorenim zajednicama u kojima su uključeni maloljetnici, ali o tome ne postoje pouzdane statistike“, ističe Bajramović.
Slaba evidencija ne znači da problema nema
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur navodi da određeni podaci iz općina, matičnih ureda i centara za socijalni rad pokazuju slučajeve u Tuzlanskom kantonu i na području Bijeljine.
Međutim, mali broj zvanično zabilježenih slučajeva, prema njenim riječima, više govori o slabom prijavljivanju i nepostojanju sistemske evidencije nego o stvarnom obimu problema.
Napuštanje škole kao jedan od ključnih uzroka
Stručnjaci kao jedan od glavnih faktora rizika navode napuštanje formalnog obrazovanja. Djeca koja prestanu pohađati školu postaju znatno ranjivija, a brak se često predstavlja kao „rješenje“, iako to u praksi znači prekid djetinjstva i povećan rizik od nasilja i siromaštva.
Sumka Bučan iz organizacije CARE International Balkans ističe da s mladima rade kroz edukativne programe koji se bave zdravim odnosima, prevencijom nasilja i jačanjem životnih vještina.
Prisilni brak je krivično djelo
Siniša Sajević iz Fondacije „Krila nade“ poručuje da se maloljetnički i prisilni brak nikako ne smije opravdavati tradicijom.
„To je direktno kršenje ljudskih prava i treba ga jasno tako nazvati“, naglašava Sajević.
Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH podsjeća da je prinudni brak krivično djelo prema zakonima u BiH, ali da se slučajevi rijetko procesuiraju.
Potrebno jačanje institucija i prevencije
Stručnjaci naglašavaju da je ključno jačati ulogu institucija, unaprijediti sistem prijavljivanja i osigurati bolju zaštitu djece. Posebna pažnja mora se posvetiti i mentalnom zdravlju djece i mladih, jer posljedice prisile često ostaju prisutne cijeli život.
Borba protiv dječijih brakova u BiH, zaključuju sagovornici, zahtijeva dugoročan pristup, koordinaciju institucija i jasno odbacivanje prakse koja ugrožava osnovna prava djece.
