Izjava Milorada Dodika, bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska, da bi Sarajevsku Hagadu trebalo „vratiti u Izrael“ izazvala je brojne reakcije u javnosti, ali i podsjetila na historijske činjenice koje jasno pokazuju da ovaj svjetski poznati rukopis nikada nije bio u Izraelu.
Dodik je na društvenim mrežama naveo da će tokom sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Hercogom predložiti da se Sarajevska Hagada „vrati u Izrael“, tvrdeći da je postala „predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine“.
„Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna. Ona je svjedok historije i kulture naroda koji je preživio progon“, poručio je Dodik.
Također je ustvrdio da je „namjera da se replika Hagade koristi za finansiranje Gaze vrhunac netrpeljivosti prema jevrejskom narodu“.
Sarajevska Hagada potječe iz Španije
Historijske činjenice govore da Sarajevska Hagada potječe iz srednjovjekovne Španije, gdje je nastala u 14. stoljeću. U Bosnu i Hercegovinu dospjela je nakon protjerivanja Jevreja iz Španije krajem 15. stoljeća, kada sefardske jevrejske porodice dolaze i nastanjuju se u Sarajevu.
Prema dostupnim podacima, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine otkupio je Hagadu 1894. godine od sarajevske sefardske porodice Kohen za iznos od 150 kruna.
Od tada se rukopis čuva u Zemaljskom muzeju i predstavlja jedno od najvrijednijih kulturnih dobara Bosne i Hercegovine.
Sarajlije spasavale Hagadu od nacista
Tokom Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada bila je u ozbiljnoj opasnosti. Nakon ulaska njemačkih snaga u Sarajevo 1941. godine, njemački general Johan Fortner zahtijevao je da mu se rukopis preda.
Direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut, rizikujući vlastite živote, uspjeli su sakriti Hagadu i spriječiti da padne u ruke nacista.
Prema svjedočenjima historičara Hikmeta Karčića, Korkut je Hagadu kasnije odnio i sakrio u džamiju na jednoj od planina u Bosni i Hercegovini, gdje je ostala do kraja rata.
Spašavanje Hagade tokom opsade Sarajeva
Početkom 1992. godine, tokom opsade Sarajeva, Zemaljski muzej nalazio se na liniji razgraničenja i više nije bio sigurno mjesto za čuvanje rukopisa.
Tadašnji direktor muzeja, profesor Enver Imamović, prebacio je Hagadu u trezor Narodne banke u Sarajevu, gdje je čuvana tokom ratnih godina.
U tom periodu pojavile su se i dezinformacije u pojedinim svjetskim medijima da je Hagada uništena ili prodata, što se pokazalo netačnim.
Danas izložena u Zemaljskom muzeju BiH
Krajem novembra 2002. godine Sarajevska Hagada vraćena je iz trezora i od tada je izložena u posebno osiguranom prostoru Zemaljskog muzeja BiH, pod strogo kontrolisanim uslovima.
Zanimljivo je da je jedan novinar New York Timesa u svom izvještaju Sarajevsku Hagadu opisao kao „knjigu koja vrijedi 700 miliona dolara“, naglašavajući njen izuzetan historijski i kulturni značaj.
