Bosna i Hercegovina je evropski rekorder po broju kladionica po glavi stanovnika, dok istovremeno bilježi alarmantan rast broja zavisnika od kockanja. Uvođenje igara na sreću u sistem PDV-a ponovo je otvorilo pitanje – da li je država godinama tolerisala ozbiljan društveni problem.
Dok se kladionice otvaraju na gotovo svakom uglu, u njima sve češće sjede maloljetnici, nezaposleni i penzioneri. Stručnjaci upozoravaju da broj patoloških kockara konstantno raste, a sistemska briga o ovoj populaciji gotovo da ne postoji.
U liječenju i maloljetnici
Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo Rasema Okić navodi da su igre na sreću posebno rasprostranjene u sredinama sa lošijim socioekonomskim uslovima.
„Cijeli Balkan je preplavljen kladionicama. Mi kao zdravstvene ustanove danas imamo posebne tretmane za ovisnost o kockanju, jer je ova patologija posljednjih godina naglo porasla“, ističe Okić.
Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara, već 15 godina radi s ovom populacijom.
„U našim grupama trenutno se liječi oko 90 patoloških kockara. Najmlađi ima 14 godina, četvero ih je maloljetno, a najstariji oko 70 godina. Najčešći profil je muškarac od 35 do 45 godina, oženjen, sa dvoje djece i narušenim brakom“, kaže Romić.
Kockarnice svuda, plata nigdje
Romić upozorava da država stvara ambijent u kojem ljudi teško preživljavaju od rada, dok im je kockanje stalno nadohvat ruke – u kladionicama, na mobitelima i online platformama.
„Kada ljudi nemaju perspektivu, lako upadaju u zamku kockanja. Broj razorenih porodica stalno raste“, naglašava.
Iz HGK i stručnih krugova upozoravaju da kockanje direktno utiče i na rast kriminala, zaduživanja, razvoda i nasilja u porodici.
Agresivan marketing i laka dostupnost
Okić naglašava da kockarnice rade od jutra do navečer, često i nedjeljom, te da su izložene masovnom reklamiranju.
„Patološki kockari nisu upadljivi na ulici kao alkoholičari. Njihova drama se dešava u tišini. Najveći profit kladionica dolazi upravo od hroničnih ovisnika“, kaže Okić.
Dodaje da kockari često kombinuju kocku s alkoholom i cigaretama, čime se dodatno produbljuje problem ovisnosti.
Porodice često kasno reaguju
Romić navodi da roditelji i supružnici godinama vjeruju lažima kockara, pravdajući nestanak novca raznim izgovorima.
„Plata jučer, danas nema marke. Ljudi se hvataju za laž, umjesto da pogledaju istinu u oči“, kaže.
Dolazak na liječenje često je posljednji pokušaj supruge, majke ili sestre da spasi porodicu.
Dramatični slučajevi
Stručnjaci navode da su najteži ishodi oni koji završavaju samoubistvom. Izdvajaju i potresne primjere iz prakse.
Romić govori o braku koji se raspao nakon samo dva mjeseca jer je mladoženja prokockao oko 50.000 KM svadbenog novca.
Okić navodi slučaj mladića koji je prokockao 700.000 KM novca firme u kojoj je radio i došao tražeći pomoć jer je razmišljao o samoubistvu.
Stručnjaci traže hitne mjere
Sagovornici upozoravaju da su potrebne strože kontrole, ograničavanje broja kladionica, zabrana agresivnog marketinga i jačanje preventivnih programa u školama.
Bez ozbiljne reakcije države, upozoravaju, BiH će nastaviti bilježiti rast zavisnosti, uništenih porodica i socijalnih problema povezanih s kockanjem.
