Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska treba otvoriti unutrašnji dijalog o svom odnosu prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ocijenivši da su, prema njegovom mišljenju, posljednje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dodatno narušile dejtonski ustavni okvir.
Govoreći za novinsku agenciju Srna, Dodik je poručio da bi Republika Srpska trebala razmotriti da li želi ostati u postojećem ustavnom aranžmanu ili povući saglasnost na Dejtonski sporazum.
Poziv na dijalog unutar Republike Srpske
„Pozivam na dijalog unutar Republike Srpske o tome da li ćemo ostati u ovom sporazumu i ovom Ustavu. Može se razgovarati o budućnosti Bosne i Hercegovine, ali Republika Srpska, prije svega, treba afirmisati svoje pravo na samoopredjeljenje koje, prema njegovim riječima, proizlazi iz Ustava BiH i Povelje Ujedinjenih nacija“, izjavio je Dodik.
On je naveo da se, kako tvrdi, u evropskim političkim krugovima ne dozvoljava otvorena rasprava o tim pitanjima, ali da Republika Srpska ima pravo da o njima razmišlja i donosi političke odluke u skladu sa svojim interesima.
Kritike na račun Ustavnog suda BiH
Dodik je posebno kritikovao rad Ustavnog suda BiH, navodeći da Sud, prema njegovom tumačenju, nema nadležnost da se bavi pitanjem izbora Vlade Republike Srpske.
„Nova odluka Ustavnog suda pokazuje spremnost da se pravo i ustavni dogovori zloupotrijebe kako bi se nametnula rješenja koja su, po Republici Srpskoj, neprihvatljiva“, rekao je Dodik.
Dodao je da se, prema njegovim riječima, kroz odluke Ustavnog suda i djelovanje međunarodnih institucija, godinama postepeno umanjuje ustavna pozicija Republike Srpske.
Stav o Dejtonskom sporazumu
Predsjednik SNSD-a je ponovio stav da je Republika Srpska u Dejtonski mirovni sporazum ušla kao politički subjekt sa jasno definisanim nadležnostima.
„Republika Srpska je prihvatila dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, ali danas smatramo da je taj sporazum ozbiljno narušen kroz nametanja zakona, djelovanje OHR-a i odluke Ustavnog suda“, naveo je.
Zaključio je da se, kako kaže, sada mora jasno definisati politički pravac Republike Srpske i odlučiti da li je moguće nastaviti funkcionisanje unutar postojećeg ustavnog okvira.
