Od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se ukupno 102.318 osoba, potvrđeno je iz Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Administrativna taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM, dok je za odricanje radi sticanja ili posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ propisana taksa od 200 KM.
Vidljiv pad broja odricanja nakon 2022. godine
Prema zvaničnim podacima, nakon višedecenijskog visokog broja odricanja, od 2022. godine bilježi se jasan trend pada, koji se nastavio i tokom 2023, 2024. i 2025. godine.
Tokom 2025. godine zabilježeno je 1.580 odricanja, što je gotovo šest puta manje u odnosu na najizraženije godine početkom 2000-ih.
Najveći godišnji broj zabilježen je 2003. godine, kada se bh. državljanstva odreklo 9.128 osoba. U periodu od 2008. do 2015. godine evidentirana je stagnacija, sa prosjekom od oko 3.500 odricanja godišnje, dok je između 2016. i 2019. godine zabilježen novi, ali blaži rast – s više od 4.000 odricanja godišnje.
Njemačka i Austrija najčešći izbor
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da je najčešći razlog odricanja sticanje državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
„U postupku odricanja stranke nisu obavezne navoditi razloge, osim dokaza da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće se navode razlozi poput regulisanja radno-pravnog statusa, prava na posjedovanje nekretnina, te lakšeg putovanja i studiranja u inostranstvu“, saopćeno je iz Ministarstva.
Bosna i Hercegovina trenutno ima sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što omogućava građanima da, prilikom sticanja državljanstva tih zemalja, zadrže i bh. državljanstvo.
Promjena njemačkog zakona značajno uticala na trend
Važna promjena nastupila je 2024. godine, kada je Njemačka izmijenila zakon koji je ranije zahtijevao obavezno odricanje od državljanstva matične države (van EU) kao uslov za sticanje njemačkog državljanstva.
Novim zakonom omogućeno je zadržavanje matičnog državljanstva, što je, prema podacima institucija, značajno smanjilo broj novih zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.
Ipak, problem i dalje imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije juna 2024. godine, jer važeći propisi u BiH ne dozvoljavaju povrat bh. državljanstva bez prethodnog odricanja od njemačkog.
Arnaut: Problem za više od 100.000 ljudi ostaje
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut istakao je da su diplomatsko-konzularna predstavništva ranije savjetovala građane da sačekaju izmjene njemačkog zakona.
„Ambasada i konzulati danas gotovo da više nemaju zahtjeva za odricanje. Međutim, ostaje problem više od 100.000 ljudi koji su se ranije odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. U interesu Bosne i Hercegovine je da se ukloni ova nelogična zakonska odredba“, poručio je Arnaut.
Povrat i sticanje državljanstva BiH
Kada je riječ o sticanju državljanstva BiH, Ministarstvo civilnih poslova vodi evidenciju po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH, koji se odnosi na povratnike i njihove potomke.
Tokom 2025. godine, po ovom osnovu državljanstvo BiH dobilo je 15 osoba, među kojima su državljani Rusije, Turske, Crne Gore, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
Podaci ukazuju da se, uprkos padu broja novih odricanja, odnos države prema dijaspori i pitanju dvojnog državljanstva i dalje nameće kao jedno od važnih sistemskih pitanja u Bosni i Hercegovini.
