Potezi oko imenovanja nove Vlade Republike Srpske, predvođene Savom Minićem, mogli bi se pokazati nedovoljnim da spriječe odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o njenoj ustavnosti.
Nakon što je Savo Minić vratio premijerski mandat koji mu je ranije dodijelio Milorad Dodik u trenutku kada de facto nije imao mandat predsjednika RS, a potom isti mandat ponovo dobio od vršiteljice dužnosti predsjednika RS Ane Trišić-Babić, otvorena su nova pravna pitanja. Ključno među njima jeste da li će ti potezi uticati na odluku Ustavnog suda BiH, koja je zakazana za 22. januar.
Predmet pred Ustavnim sudom BiH
Ustavni sud BiH razmatra zahtjev koji su podnijela četiri delegata Doma naroda i 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U zahtjevu se ne traži samo ocjena ustavnosti, već i utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vezano za odluku o izboru predsjednika i članova Vlade RS, piše Fokus.
Iako je Minić u međuvremenu podnio ostavku, a potom ponovo imenovan, pravni stručnjaci upozoravaju da to ne mora automatski značiti i prestanak postupka pred Ustavnim sudom.
Pobrić: Ustavni sud može utvrditi da je neustavnost postojala
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić smatra da su potezi oko ponovnog imenovanja Vlade učinjeni s ciljem da se preduhitri odluka Ustavnog suda.
„Očigledno je da se želi stvoriti privid da je neustavnost otklonjena, kako bi Ustavni sud obustavio postupak. To jeste jedna mogućnost, ali postoji i druga – da Sud utvrdi da je u određenom periodu postojala neustavnost, što povlači ozbiljne pravne posljedice“, istakao je Pobrić.
On upozorava i na dodatni problem – pitanje ko je dao mandat novoj Vladi RS.
„Mandat je dala vršiteljica dužnosti predsjednika RS, a ta institucija ne postoji u Ustavu Republike Srpske. Ustavno rješenje bi bilo da predsjedničke ovlasti preuzme jedan od potpredsjednika ili da se, s obzirom na kratak period do izbora, uopšte ne postupa u ime predsjednika RS“, pojasnio je Pobrić.
Šta sa odlukama Vlade koja je bila nelegalna?
Pobrić postavlja i ključno pitanje – šta će biti sa svim odlukama koje je donijela Vlada RS u periodu čija se ustavnost sada dovodi u pitanje.
„Cilj je da se te odluke pokušaju ‘legalizirati’ nakon formiranja nove Vlade, ali to su pravne vratolomije koje ne rješavaju suštinski problem“, naglasio je.
Blagojević: Ne može se obustaviti postupak bez poništavanja odluka
Sličan stav iznio je i bivši sudija i pravni ekspert Milan Blagojević, pozivajući se na član 63. Pravila Ustavnog suda BiH.
„Ustavni sud može obustaviti postupak samo ako je neustavnost osporenog akta u potpunosti otklonjena. To se ne može učiniti pukim donošenjem nove odluke o Vladi, jer bi na snazi ostale sve ranije odluke neustavne Vlade Save Minića“, naveo je Blagojević.
Prema njegovim riječima, jedini način da se neustavnost u potpunosti ukloni bio bi da Narodna skupština RS poništi sve akte koje je donijela prethodna Vlada, što je, kako ocjenjuje, malo vjerovatno.
„Zbog toga ne postoje pravni uslovi da Ustavni sud BiH obustavi postupak“, zaključio je Blagojević.
Odluka s mogućim dalekosežnim posljedicama
Ishod sjednice Ustavnog suda BiH mogao bi imati ozbiljne političke i pravne posljedice, ne samo po aktuelnu Vladu RS, već i po sve odluke donesene u spornom periodu. Upravo zbog toga, odluka Suda s velikom pažnjom se očekuje i u pravnim i u političkim krugovima.
