Bosanskohercegovački izvoznici suočavaju se s ozbiljnim izazovima nakon što je Vlada Srbije donijela uredbu kojom se uvode privremena ograničenja na uvoz određenih proizvoda od gvožđa i čelika iz Bosne i Hercegovine. Mjera, koja je stupila na snagu 1. januara, pravda se zaštitom domaće industrije od strateškog značaja, ali je izazvala snažne reakcije u BiH.
Spoljnotrgovinska komora BiH zatražila je hitnu reakciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi se zaštitili domaći privrednici, upozoravajući da je odluka Srbije ekonomski sporna i suprotna principima dobrosusjedskih odnosa.
Kako funkcionišu nove mjere Srbije
Uredba je donesena na period od šest mjeseci i provodi se kroz sistem tarifnih kvota. Nakon što se kvote popune, na uvoz proizvoda od gvožđa i čelika primjenjivat će se carina od čak 50 posto. Problem, kako navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH, jeste to što su kvote određene na osnovu podataka iz perioda 2020–2024, koji ne odražavaju stvarne tokove trgovine u 2025. godini.
Prema podacima Komore, bh. izvoz je već u prvom kvartalu 2025. premašio dozvoljene kvote, što je dovelo do zadržavanja kamiona na granici, dodatnih administrativnih procedura i rasta transportnih troškova.
– Već početkom januara kompanije su se suočile s dužim zadržavanjima na granici i dodatnim troškovima, što direktno utiče na njihovu konkurentnost – izjavila je za N1 Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Udar na ključni izvozni sektor
Iako tačan broj pogođenih kompanija nije preciziran, jasno je da se mjera posebno odnosi na metalnu industriju, koja čini oko četvrtine ukupnog izvoza BiH. Među najizloženijima su preduzeća povezana sa Željezarom Zenica i njenim dobavljačima.
Direktor Ekonomskog instituta Bijeljina, profesor u penziji Aleksa Milojević, smatra da Srbija ovom odlukom ulazi u rizičan potez koji može imati i negativne posljedice po vlastitu ekonomiju.
– Ovakva mjera može se tumačiti kao početak ekonomskog sukoba sa BiH. Srbija je u 2024. godini imala trgovinski deficit sa BiH od oko 570 miliona KM, što je višestruko više od deficita u sektoru čelika. Veliki broj srbijanskih kompanija, posebno iz prehrambene industrije, značajno zavisi od tržišta BiH – upozorio je Milojević.
Rizik od recipročnih mjera
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni odgovor BiH recipročnim mjerama, naročito prema prehrambenim proizvodima iz Srbije, mogao dodatno pogoršati trgovinske odnose i nanijeti štetu obje strane.
Profesor ekonomije Željko Rička ističe da je problem i u tome što BiH nema unaprijed pripremljenu strategiju odgovora.
– Srbija može pokušati opravdati ovu mjeru, ali BiH trenutno nema jasan mehanizam kojim bi izvršila pritisak da se odluka povuče. To znači manji izvoz, manje prihode i dodatnu nesigurnost za domaće proizvođače – naveo je Rička.
Moguće kršenje CEFTA sporazuma
Predstavnici privrednih komora upozoravaju i na to da uredba Srbije izlazi iz okvira CEFTA sporazuma. Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić podsjetio je da je Srbija bila dužna da o ovakvoj mjeri unaprijed obavijesti sve potpisnice sporazuma.
– Odluka obuhvata i cement, pri čemu su jasno izdvojena tržišta EU, Turske i Albanije, dok je BiH svrstana u kategoriju „ostalih“. To ukazuje na selektivni pristup i moguće kršenje međunarodnih obaveza – pojasnio je Jašarspahić.
Prema njegovim riječima, mjera se može posmatrati i kao pokušaj Srbije da amortizira buduće troškove koje donosi CBAM mehanizam EU, koji od 2026. godine dodatno opterećuje energetski intenzivne industrije.
Ključno pitanje: hoće li BiH reagovati?
Ekonomski stručnjaci saglasni su da je potrebna brza i koordinisana reakcija institucija BiH, kako kroz CEFTA mehanizme, tako i kroz bilateralne razgovore, kako bi se spriječila dugoročna šteta po domaću privredu.
U suprotnom, upozoravaju, bh. izvoznici bi mogli ostati kolateralna šteta trgovinskih i političkih odluka koje nemaju jasno ekonomsko uporište.
